Koliko je kriva ova percepcija, baš kao i uvriježeni termin 'ptičji mozak', sve više otkrivaju nova istraživanja. Posljednje među njima pokazalo je da i krokodili koriste oruđe, što se prije samo nekoliko desetaka godina smatralo isključivim monopolom, ako ne i definicijom čovjeka.

Istraživanje stručnjaka s University of Tennessee utvrdilo je da dvije krokodilske vrste, američki aligator i indijski močvarni krokodil, svoje njuške znaju ukrasiti grančicama kako bi privukli ptice koje grade gnijezda. Ptice slete da pokupe grančicu, a ostatak priče je jasan.

'Ovo istraživanje mijenja način na koji su se krokodili doživljavali kroz povijest', kaže Vladimir Dinets profesor na University of Tennessee. 'Oni su se obično smatrali letargičnim, glupim i dosadnim životinjama, međutim, sada znamo da koriste fleksibilnu višetonsku signalizaciju, pokazuju naprednu skrb o potomstvu te da imaju visoko koordiniranu taktiku skupnog lova', dodao je.

Dinetsov je tim zabilježio da krokodili u vodama u kojima se gnijezde ptice češće nose grančice na njuškama. Štoviše, čini se da su krokodili čak svjesni kada počinje sezona gniježdenja jer u tom razdoblju broj grana kojima privlače ptice naglo poraste.

'To je prvi poznati slučaj predatora koji za lov ne samo da koristi predmete, već također uzima u obzir sezonsko ponašanje plijena', rekao je Dinets.

Znanstvenici danas znaju da brojne životinjske vrste koriste oruđe – vidre kamenje za otvaranje školjaka, čimpanze slamke za pecanje termita i kamenje za razbijanje oraha, slonovi grane za tjeranje muha, vrane automobile, odnosno promet za razbijanje ljusaka, hobotnice kokosove ljuske kao pokretna skloništa itd. No znanstvenici ističu da je ovo prvi primjer u kojem se oruđem koriste gmazovi, naravno, ako isključimo ptice koje su također gmazovi, odnosno potomci dinosaura.

'Ovo otkriće je zanimljivo jer ne samo da pokazuje kako lako podcjenjujemo čak i inteligenciju relativno poznatih životinja, već i zbog toga što su krokodili srodnici dinosaura i letećih gmazova', rekao je Dinets.

Poznati britanski evolucijski biolog Richard Dawkins u knjizi 'Najveća predstava na Zemlji' kaže da ljudski eleitizam i predrasude prema životinjama kao primitivnim, glupim, nerazvijenim i sl. proizlaze iz dubokog nerazumijevanja evolucije. Primjerice, mnogi će za glistu reći da je primitivna i nerazvijena, a za majmune da su na vrhu evolucijskog stabla. No gliste su se razvijale kroz slično dugo razdoblje i zapravo su odlično opremljene za preživljavanje dok su majmuni danas jedna od najugroženijih vrsta. Slično ćemo konjsko kopito u usporedbi s ljudskim stopalom doživjeti kao primitivno. Međutim, činjenice pokazuju da je kopito, mada jednostavnije, više evoluiralo nego naše stopalo. Naime, u oba slučaja evolucija je krenula od stopala s pet prstiju. Kod ljudi je ono samo malo modificirano, dok je kod konja potpuno promijenilo oblik kako bi bolje poslužilo za galopiranje stepama.

Posljednjih godina stručnjaci sve više otkrivaju da isto vrijedi za inteligenciju i svijest koja zna biti razvijena čak i kod vrsta koje obično smatramo primitivnim. Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa stoga je na Sveučilištu Cambridge u srpnju 2012. sastavila i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je ta činjenica i službeno potvrđena.

'Dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni posjednici neuroloških supstrata koji stvaraju svijest', stoji u priopćenju skupine. 'Životinje poput sisavaca i ptica i mnoga druga stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate.' Za kraj se još možemo pitati kako bi danas izgledali dinosauri da ih nije istrijebio udar asteroida? Vjerojatno kao iz nekih SF filmova.