Profesor političke filozofije Žarko Puhovski ustvrdio je danas kako se ne zna datum početka Domovinskog rata te kako se u Hrvatskoj ponavlja obrazac kao u svim nacijama koji se sastoji u uljepšavanju vlastite prošlosti i interpretaciji prošlosti po žrtvoslovnom obrascu.
'Mogu reći kojeg dana 1618. počinje 30-godišnji rat, ali ne mogu reći kada je počeo rat u Hrvatskoj - ni pravno ni faktički. Mi ne znamo kada je počeo rat u Hrvatskoj', ustvrdio je Puhovski na skupu 'Suočavanje s prošlošću nekad i sad. Do kuda smo stigli, a što je pred nama?'" u organizaciji Documente.
Istaknuo je da je oko 150 tisuća ljudi dobilo od predsjednika Franje Tuđmana medalju domovinske zahvalnosti od 1990. do 1995., iako je Hrvatska 1990. funkcionirala sasvim normalno u okviru Jugoslavije. Dodao je da je jedino 1990. Božić bio 22. prosinca - na bivši Dan armije te da se ustav koji je tada donesen prozvalo božićnim da se ne bi vrijeđalo osjećaje.
Puhovski je napomenuo da sitne točke, poput one da se ime prve žrtve rata na Plitvicama krivo slavi na usksrnu nedjelju 'pokazuju koliko je novije sjećanje sporno'. Ustvrdio je kako je 14 dana prije tog događaja ubijen jedan policajac, ali je bio Srbin pa ga se zato ne slavi.
'Naša, kao i sve druge nacije, živi u klasičnom obliku interpretacije prošlosti po modelu samoposluživanja - uzimamo iz prošlosti ono što nam treba za neku interpretaciju, ostalo po mogućnosti ostavljamo Srbima ili nekome tko naiđe. U tom tipu interpretacije, svaka nacija će biti u poteškoćama', upozorio je Puhovski.
'Mi smo u situaciji promatrati postjugoslavensko žrtvoslovno prvenstvo u kojem se sve jugoslavenske nacije rukama i nogama bore dokazati da su one bile žrtve kako bi imale moralno opravdanje za eventualne buduće agresivne postupke', kazao je Puhovski.
Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič ustvrdila je da je očito da se kao društvo teško nosimo s višeglasjem i multiperspektivnosti pogotovo kad je riječ o 90-ima. Pritom je navela primjer udžbenika iz povijesti u kojem su autori na istu stranicu stavili sliku vojno-redarstvene akcije Oluje i povratak vojnika u Zagreb te sliku izbjegličke kolone Srba.
'Vrlo teško podnosimo tu vrstu istovremenosti sjećanja i tu nam treba dodatni dijalog i sazrijevanje kako bismo se mogli nositi s kompleksnostima rata jer je rat bio i obrambeni, a imao je i elemente građanskog rata', kazala je.
Naglasila je da se skoro u svakom mjestu u Hrvatskoj vodi rasprava o vidljivim i nevidljivim žrtvama rata te da nema opravdanja što Hrvatska nema popis nestalih osoba niti evidenciju civilnih žrtava rata. Smatra da time institucije pokazuju nezainteresiranost.
Skup je organizran u povodu objave publikacije "Rad na suočavanju s prošlošću - Priručnik za organizacije civilnoga društva" u kojoj su predstavljene metode rada na suočavanju s prošlošću iz perspektive ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, povijesnog sjećanja te psihološke perspektive.
