Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, govoreći o njihovu stradanju, naglasio je kako je to bilo "prvo masovno ubojstvo ljudi iz okolice Bjelovara koji su odvedeni navodno zbog odmazde za ubojstva dvojice ustaških redarstvenika u obračunima ostataka jugoslavenske vojske i nove komponente okupacijske vlasti, ustaške".

Iseliti i istrijebiti, isključiti i asimilirati, to je bila ideja i praksa, a ovdje je to započeto, ustvrdio je Pupovac.

"Sjećamo se s punom odgovornošću da se stradanje drugih, naših sugrađana Hrvata, naročito u ratu 90-tih ne može pravdati kao što se to činilo u nekim pripremama za ratove, ovim stradanjima i obrnuto, da se stradanje naših sugrađana hrvatske nacionalnosti ne može koristiti kao pravdanje i opravdavanje stradanja Srba u tom periodu, naročito nedužnih civila", rekao je Pupovac.

Treba, ističe, učiniti sve da politički ekstremizam i ekstremne ideologije nemaju onu vrstu moći koju žele imati.

Previše je, kaže, napora učinjeno 'iz redova odgovornih političkih ljudi i u Hrvatskoj, i iz redova srpskog naroda u Hrvatskoj, i prijatelja iz Europe i svijeta, da bismo prešli preko toga i rekli da je normalno da se u nekoj zamisli političke demokracije u Hrvatskoj dopušta da politički ekstremizam bude mjera hrvatske demokracije".

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin poručio je kako je ustaški pokret na vlast došao 'na bajonetima okupatora, nacista i fašista bez ikakve demokratske legitimacije, te instalirao svoj režim čija je priroda bila duboko antihrvatski'.

"Komemoriramo žrtvama prvog masovnog ustaškog zločina nad Srbima u u bjelovarskom kraju koji se dogodio u Gudovcu i okolnim selima, kada je 195 osoba srpske nacionalnosti brutalno pogubljeno 28. travnja 1941. Danas evociramo sjećanja na taj događaj i odajemo počast žrtvama, to je naša dužnost i obaveza", kazao je.

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak rekao je pak kako treba poslati snažnu poruku o nevinoj žrtvi ovdje stradalih. "Gudovac je moj dom gdje sam proveo najveći dio svog života. Iako ne pripadam srpskom narodu, znam što se ovdje dogodilo i koliko je nevinih ljudi stradalo", poručio je.

Kaže i da, kao gradonačelnik grada u kojem živi 21 od 22 nacionalne manjine, zna koliko je teško upravljati gradom u kojem živi toliko različitosti 'u krhkom okruženju gdje mali plamičak može izazvati pravi požar'. Nastoji da se svaki stanovnik osjeća dobrodošlo, da se ne osjeća kao Srbin, Hrvat, Musliman...

Kao, kako je za sebe rekao, umjeren i mlad čovjek šalje poruku mira i tolerancije u vjeri da se ovakvi zločini na ovim prostorima ne ponove.