Uskočki i 'obični' tužitelji te policija istražuju poslovanje HEP-a po više osnova – zbog nabave preskupe električne energije od distributera Energy financing team (EFT), optužbi da je još prijašnja uprava iznuđivala dobavljače, optužbi da se zapošljavalo mimo svih kriterija, ali i zbog sumnji u malverzacije pri kupovini trafostanica na autocesti od Dalekovoda.

Već je dovršena obrada zbog zapošljavanja Rade Buljubašića, zbog koje će na sudu vjerojatno morati svjedočiti i Ivo Sanader, a tekućim obradama, kako neslužbeno doznaje Novi list, temeljito se provjeravaju svi podaci iz anonimnih prijava pristiglih ovog ljeta.

Među podacima koje policija i tužitelji provjeravaju su i nove informacije iz posebnog materijala koji je o HEP-u pripremila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), što se u prikupljanje podataka o HEP-ovom poslovanju uključila nakon posebnog koordinacijskog sastanka svih tijela kaznenog progona i otkrivanja kaznenih djela.

Prema informacijama dostupnim Novom listu, među ostalim se provjeravaju navodi nezadovoljnih informatora da HEP lani u jesen i zimu nije koristio vodu iz akumulacijskih jezera za proizvodnju električne energije, već ju je jednostavno pustio da isteče. Točnije, državni odvjetnici koji vode predmet HEP-a – dakle uskočki i zagrebački državni odvjetnici, a po potrebi i tužitelji iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, zatražili su od policije da prikupi podatke o tome od odgovarajućih službi u pojedinim hidroelektranama.

Ti podaci tužiteljstvu su važni i zbog utvrđivanja potencijalne štete nastale sklapanjem ugovora s EFT-om o nabavci preskupe struje. Premda je nedvojbeno da je cijena od 83 eura za MWh, koliko je HEP u dugoročnom 'forward' ugovoru pogodio s EFT-om, u jesen i zimu postala prevelika, točno je i da je EFT posao dobio na javnom natječaju, te da HEP kao javno poduzeće s monopolom ima obvezu opskrbe cijele države električnom energijom.

U kaznenopravnom smislu pritom može biti i važno što su nacionalni distributeri električne energije kratko nakon HEP-a s EFT-om sklopili ugovore u kojima su MWh plaćali 38-43 eura.

Osim tih podataka, u sklopu utvrđivanja štete, tužitelji, tajne službe i policija prikupljaju informacije i o radu termoelektrana, odnosno pokušavaju doznati zašto nisu krajem prošle godine stavljene u remont, kad je već HEP imao dovoljno električne energije, doduše nabavljene skupo.

Najčvršća točka kriminalističke obrade na kojoj bi mogla biti utemeljena prijava protiv bivše uprave svakako je preprodaja te energije privatnim tvrtkama po višestruko nižoj cijeni od tržišne. Riječ je o prodaji energije Tvornici lakih metala za 20 eura po MWh, koja je potom preprodala električnu energiju privatnoj tvrtki iz Mostara, i to po istoj državno subvencioniranoj cijeni.