U emisiji Otvoreno HTV-a, na temu uvođenja besplatnih udžbenika za sve osnovce koji bi trebali koštati 300 milijuna kuna, Ljilja Vokić prisjetila se svojeg mandata i uvođenja besplatnih udžbenika 1996.

'Nakladnici su ponudili cijenu udžbenika od 120 milijuna kuna, ali smo mi to spustili na 52 milijuna kuna. Druge godine udžbenici su koštali 35 milijuna kuna. I sada kada slušam da će udžbenici koštati 300 milijuna kuna, postavljam pitanje na temelju čega? Čujem neki dan - dogovorit ćemo se s nakladnicima, pa da sam se ja dogovarala, danas sam mogla biti ekstremno bogata osoba. Pet godina nakon tog projekta ministar Primorac je iste te udžbenike platio 450 milijuna kuna, bez ikakvih izmjena', kazala je Vokić.

Dragan Primorac, prozvani bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, koji je tu dužnost obnašao od 2003. do 2009., u razgovoru za tportal odmahuje rukom na ove optužbe Ljilje Vokić.

'Ovo je prvi put da se nakon mnogo godina obraćam javnosti zbog Ljilje Vokić', dodaje.

Napominje da je Vokić rekla da je temeljem natječaja ponuđena cijena od 120 milijuna kuna i da se nije dogovarala s nakladnicima. 'Svega nekoliko sekundi poslije toga kaže da je u razgovoru s nakladnicima uspjela spustiti cijenu na 52 milijuna kuna', analizira Primorac njezinu izjavu.

Postavlja pitanje o kakvom je to natječaju bila riječ ako je i nakon dostavljenih ponuda ona mogla direktno razgovarati o cijeni s ponuđačima. 'Danas, temeljem Zakona o javnoj nabavi, to bi bila teška povreda zakona koja u najmanju ruku nosi poništenje takvog natječaja, ali je moguć i kazneni progon s osnovanom sumnjom da se pogodovalo određenim ponuditeljima', tvrdi Primorac.

Podsjeća da je u to vrijeme cijena goriva bila tri i pol kune, a danas je deset, te da je cijena svih proizvoda narasla tri puta. Dodaje da je kvaliteta papira i uveza tih udžbenika koje je naručivala Vokić bila znatno lošija i kako je svake godine trebao ići isti iznos za njih.

'Ona je potpuno zaboravila to da su udžbenici u njezinu mandatu tiskani u crno-bijeloj tehnici, a mi smo nabavljali one koji će trajati četiri godine i to ne samo za osnovnu, nego i za srednju školu. To je zanemarila, iako je znala', dodaje.

Izračunao je, kaže, da bi njezini udžbenici po današnjim standardima i troškovima koštali ne 450, nego milijardu kuna!

Smatra da je cijela rasprava promašena jer se izgubilo ono što je bitno, a to je obavezno srednjoškolsko obrazovanje do prve kvalifikacije. Kaže kako imamo jedno od najkraćih obaveznih obrazovanja u svijetu, a da godišnje osam tisuća učenika prekine srednju školu prvenstveno zbog loših materijalnih uvjeta.

Tako je, podsjeća, u svom mandatu osim besplatnih srednjoškolskih udžbenika uveo besplatni prijevoz i smještaj u učeničkim domovima. Nedostajala je samo jedna stvar – izmjena Ustava RH. Naime, u Ustavu je kao obavezno određeno osnovnoškolsko obrazovanje. Ako bi se u Ustav ugradilo i obavezno srednjoškolsko obrazovanje, onda bi se onemogućile sve politikantske rasprave o tome.

'Već sam s ustavnim stručnjacima napravio prijedlog da se u Ustav stavi uvođenje obveznog besplatnog srednjoškolskog obrazovanja. Nedostajalo nam je 15-20 dana da to prođe, no onda sam se zakačio sa Sanaderom jer mi je počeo rezati sredstva i izašao sam iz Vlade. Prva mjera koju je ukinula njegova nasljednica Jadranka Kosor bila je obavezno srednjoškolsko obrazovanje', prisjeća se.

Danas se o toj temi više ne govori, a besplatni srednjoškolski udžbenici uopće nisu u fokusu. 'To je danas naklapanje nekolicine da dobiju dva, tri posto glasova. Ja sam protiv toga jer to nije sustavna mjera i opet će netko drugi doći i to ukinuti. Zato sam išao na promjenu Ustava', zaključuje Primorac.