Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta priopćio je 20. studenog da je Ministarstvo branitelja u veljači 2017. odbilo priznati status žrtve seksualnog nasilja ženi koja je to tražila  temeljem Zakona o pravima žrtvama seksualnog nasilja za vrijeme agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, i to unatoč nepravomoćnoj osuđujućoj presudi za dvojicu pripadnika 72. bojne Vojne policije HV-a.  Negodujući zbog odbijanja priznavanja statusa žrtvi seksualnog nasilja u vojnom zatvoru Kuline u Šibeniku 1993., Documenta je prozvala Vladu za manjak senzibiliteta spram civilnih stradalnika rata te ocijenila upitnom profesionalnost i nepristranost članova Povjerenstva.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u današnjem priopćenju ističe da 'Povjerenstvo djeluje kao stručno i neovisno tijelo, a ne kao političko tijelo kako to insinuiraju pojedini mediji u svojim senzacionalističkim objavama te daje mišljenje je li stranka žrtva seksualnog nasilja na temelju raspoložive medicinske i druge dokumentacije, a ne na temelju senzibiliteta ili emocija njegovih članova.'

Podnositeljica je uz zahtjev za ostvarivanje statusa i prava po Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, koji je podnijela u lipnju 2016., priložila samo presliku optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu. Nije priložila nikakvu medicinsku dokumentaciju, a budući da ne živi u Hrvatskoj, u postupku pred Povjerenstvom nije neposredno sudjelovala i 'nije postojala mogućnost uzimanja iskaza,' navodi Ministarstvo.

Navodi da je Povjerenstvo 12. siječnja raspravljalo o zahtjevu podnositeljice i dalo negativno mišljenje, pri čemu je svih sedam članova mišljenje donijelo jednoglasno. U Ministarstvu navode i kako je sastav Povjerenstva multidisciplinaran te je o predmetu M. K.  raspravljalo u sastavu: dva diplomirana pravnika, dva doktora medicine specijalista psihijatrije, jedan specijalist kliničke psihologije, jedan doktor medicine specijalist infektologije i jedan doktor medicine specijalist ginekologije i porodništva.

Ministarstvo navodi da je temeljem nalaza i mišljenja Povjerenstva donijelo rješenje kojim je odbijen njezin zahtjev. Na to je rješenje podnositeljica podnijela tužbu Upravnom sudu. 

Ministarstvu je uz presliku tužbe dostavila i presudu Županijskog suda u Splitu od 3. travnja 2017., navodi Ministarstvo hrvatskih branitelja i ističe kako te presude nije bilo u trenutku kad je o tome predmetu raspravljalo Povjerenstva i Ministarstvo donijelo odluku.

'Dakle, rješenje kojim je M.K. odbijena sa zahtjevom nije konačno', navodi i naglašava da će poštovati odluku Upravnog suda. 

'Budući da su dva sudska postupka u tijeku, senzacionalistički napisi koji su proteklih dana objavljeni u brojnim medijima mogu se tumačiti kao svojevrsni pritisak na rad sudova. Iznošenjem paušalnih navoda u svezi predmeta M. K., svojevoljnim tumačenjem procedura te kritiziranjem rješenja Ministarstva kao i stručnog mišljenja Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja manipulira se javnošću,' ocjenjuje Minstarstvo hrvatskih branitelja.

Navodi i kako se u novinarskim tekstovima spominje 'kako je primjer nerješavanja zahtjeva M. K. pokazatelj manjka senzibiliteta Vlade RH prema civilima stradalnicima rata te kako je upitna profesionalnost i nepristranost članova Povjerenstva, uz osvrt kako se radi o najdelikatnijem primjeru politizacije i neprofesionalizma'. U vezi s time Ministarstvo ističe kako Povjerenstvo nije osnovala Vlada već je imenovanje članova i njihovih zamjenika, temeljem zakona, u nadležnosti ministra hrvatskih branitelja.

'Ministar hrvatskih branitelja ne utječe na rad Povjerenstva, kao ni na njegove odluke. Sve primjedbe i kritike upućene na rad Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja neutemeljene su i u potpunosti ih odbacujemo. Stručnost i kompetentnost članova Povjerenstva je neupitna i u svako vrijeme podliježu propitkivanju zainteresirane javnosti.'

Ministarstvo hrvatskih branitelja navodi i kako je do 22. studenoga zaprimilo ukupno 213 zahtjeva za ostvarivanje statusa i prava po Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, te da je na temelju rada Povjerenstva donijelo je 202 rješenja, dok je preostalih 11 zahtjeva u postupku rješavanja.

Ministarstvo navodi kako osuđuje svaki pokušaj manipulacije javnosti netočnim tvrdnjama, nepotpunim informacijama i neutemeljenim zaključcima te odbacuje svaku insinuaciju kako su u radu Povjerenstva odluke temeljene na bilo kojem obliku diskriminacije ili političkoj dimenziji. Povjerenstvo svakom zahtjevu pristupa nepristrano i stručno, nedvosmisleno primjenjujući zakonske odredbe prema najvišim profesionalnim standardima.