Guverner Željko Rohatinski tradicionalno je u Saboru predstavio izvještaj HNB-a za prošlu godinu. Iako je na početku rasprave poručio da će se držati saborskog poslovnika i govoriti samo o prošloj godini, za kraj je saborskim zastupnicima servirao crnu prognozu za 2010. godinu
Još jutros premijerka Kosor sve je uvjeravala da radi puno i da ima rezultate, no ako je suditi po prognozi koju je iznio guverner Rohatinski, u 2010. ne piše nam se dobro.
'Svemu onome negativnom, a što nas je pogodilo u prošloj godini, naravno, nije došao kraj. Očekivanja da će silazni trend biti zaustavljen u drugom kvartalu 2010. pokazala su se preoptimistična. To zaustavljanje će vjerojatno uslijediti tek krajem godine, a što znači da će i u 2010. doći do pada BDP-a. Ocjenjujemo za oko 1,5 posto. Prije svega to će utjecati na pad investicija, a to nam između ostalog pokazuje da ni ona tri modela A, B, C ne daju dovoljne rezultate. Model A još kako-tako, model B nikako, a o modelu C se više ni ne razgovara. Jedino će izvoz imati pozitivna kretanja i to neće biti dovoljno da kompenzira pad domaće potražnje. S tim padom BDP-a, naravno, smanjuje se i porezna osnovica, a onda i porezni prihodi.
Ocjenjujemo da će prihodi konsolidirane opće države u 2010. biti otprilike četiri posto niži od 2009. i, ako rashodi ostanu ovakvi kakvi su sada i kada se na njih dodaju protestirana jamstva (za dio brodogradnje, povrat duga umirovljenicima, nefinancijsku imovinu središnje države), do tada će deficit konsolidirane opće države porasti sa 4,4 posto na šest posto BDP-a.
Istodobno otplata glavnice javnog duga koji je potrebno izvršiti u 2010. otprilike je 26 milijardi kuna, što znači da su potrebe financiranja na razini od 47 milijardi kuna ili upola veće nego godinu ranije. To nije nemoguće financirati, ali će biti teško. Posebno zbog toga što ministar financija mora izaći na europsko tržište na jesen, kada će tamo biti prisutna i Španjolska, Portugal i Italija, kada baš i nećše biti mnogo slobodnog novca, a on će biti skup.
Povećavamo fiskalni deficit, povećavamo javni dug u odnosu na BDP i mislimo da će on do kraja godine iznositi 48 posto BDP-a, a krajem 2009. bio je 40 posto. Zaključak je da je krajnje vrijeme da nešto uradimo. Pitanje jesmo li trebali to raditi prije dvije godine politički je relevantno, ekonomski nije.
Konačno, ulazak u EU koji svi želimo neće ništa riješiti. Pogledajmo ove članice i probleme koje oni imaju i reakciju Europske unije na njihove probleme: Snalazite se sami, a mi ćemo vam samo pomoći u onoj mjeri u kojoj štitimo vlastitebanke. Nećemo imati ništa bolji status nego što imaju oni', zaključio je Rohatinski
