Budući da je republikanski kandidat Mitt Romney otvoreno izjavio da će podržati izraelsku vojnu akciju protiv iranskih nuklearnih postrojenja, CNN-ov dopisnik Erin Burnetta ga je pitao znači li to da Ahmadinedžad podupire reizbor Obame? Preko svog prevoditelja Ahmadinedžad je samo kratko poručio kako su 'američki izbori interna stvar Amerike' te je uz smijeh dodao kako vjeruje da 'Amerikanci nisu narod koji želi rat', piše Foreign Policy.

Kasnije se Ahmadinedžad vratio na pitanje američkog odnosa s Izraelom. Upitan o nedavnom javnom razlazu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua s Obaminom administracijom zbog odbijanja da se postavi jasna 'crvena linija' za Iran oko nuklearnog pitanja, Ahmadinedžad je odgovorio oštrim tonom kako SAD ne bi trebao dopustiti Izraelu da određuje njegovu politiku. 'Tko su ti cionisti koji diktiraju SAD-u?' uzviknuo je Ahmadinedžad.

I tako je prošlo više od jednog sata i petnaest minuta u ne tako ugodnom razgovoru, a ratoborni iranski predsjednik pričao je o svemu: od mogućeg raspada Europske unije preko povijesne veličine 10.000 godina starog Perzijskog carstva pa sve do Salmana Rushdieja. Ne skidajući svoj poznati osmijeh s lica, odjeven u već prepoznatljivo sivo odijelo s otvorenim ovratnikom košulje, Ahmadinedžad u jednom trenutku daje riječ uredniku New Yorkera Davidu Remnicku. Kada ga je Remnick upitao hoće li vjerska fetvu koja poziva na smrt Rushdieja ostati na snazi, Ahmadinedžad je upitao: 'Gdje je Rushdie sada?'. Kada je Remnick rekao u New Yorku, iranski vođa je odgovorio: 'Je li on u SAD-u? Ne biste to trebali govoriti radi njegove sigurnosti.'

Ahmadinedžad je nastavio u svom stilu, svako toliko izjavljujući neprimjerene viceve koji nisu nimalo nasmijali novinarsku publiku koju su većinom činili američki medijski moćnici; od urednika New York Timesa i Washington Posta pa do magazina Time i Reutersa.

'Zašto još uvijek nazivate međunarodne snage u pregovorima s Iranom o nuklearnim pitanjima 5 + 1 kada čak i iranski učenici znaju da je to jednako šest?' uz smijeh je dobacio Ahmadinedžad. Reakcija: grobna tišina.

Na pitanje Matthewa Winklera, glavnog urednika Bloomberg Newsa, Ahmadinedžad nije znao odgovoriti koliko barela nafte dnevno Iran proizvodi, no to ga nije nimalo uznemirilo. Zanimljivo je kako nijednom nije izrekao imena Benjamina Netanyahua i Baracka Obame ili Bashara al-Assada, iako su mu ta pitanja bila najčešće postavljana.

Na jednom od svojih prethodnih posjeta New Yorku Ahmadinedžad je dao nezaboravnu izjavu u kojoj je Izrael nazvao 'tumorom' te je predložio da bi ga trebalo izbrisati sa zemljovida. U jučerašnjoj verziji kazao je sljedeće: 'Iran postoji zadnjih 7.000, 10.000 godina. Izraelci su okupirali one teritorije posljednjih 60 do 70 godina, uz potporu i snagu Zapada. Oni nemaju korijene u povijesti. Čak ih ne smatramo nikakvim dijelom jednadžbe za Iran. Tijekom povijesnih faza Izraelci su predstavljali minimalne smetnje koje su došle u fokus, a zatim ih se eliminiralo.'

Prema iranskom ustavu, Ahmadinedžadu je zabranjeno zatražiti treći predsjednički mandat na izborima iduće godine. No rekao je kako se narednih godina može vidjeti kao član iranske delegacije u Glavnoj skupštini UN-a.

'Ja sam član znanstvenog odbora na sveučilištu', rekao je Ahmadinedžad ne navodeći o kojem je riječ. 'Ali to ne znači da ću izaći iz politike', zaključio je iranski vođa.

Inače, kasnije je na CNN-u dao kontroverzne izjave o homoseksualnosti za koju smatra da je 'stvar kapitalista koji ne mare za istinske ljudske vrednote'.

Ahmadinedžad koji misli da je homoseksualnost stečena, a ne prirođena, izbjegao je pitanje što bi učinio da je jedno od njegovo troje djece homoseksualac.

'Homoseksualnost znači kraj rađanju', dodao je na kraju.