Iako ovo izuzetno smrtonosno oružje i dalje prijeti ukrajinskim vojnicima i civilima, primijećeno je da su Rusi osjetno smanjili bombardiranje kliznim bombama u posljednjih nekoliko mjeseci, a tri su razloga za to. Podsjetimo, uglavnom koriste stare bombe slobodnog pada FAB-500, FAB-1500 i FAB-3000, prerađene u klizne bombe.

One se usmjeravaju pomoću sustava za navođenje i sklapajućih krila, čime im je omogućeno da klize prema meti, a time imaju dalji domet nego što ga ima izvorna verzija bombe, koja se morala bacati iznad mete. Klizne bombe lansiraju se iz borbenih aviona - Rusi najčešće koriste Suhoj Su-34 - s udaljenosti od 60 do 70 kilometara, što je izvan dosega većine ukrajinskih protuzračnih sustava.

Takve bombe teško je presresti, odnosno srušiti protuzračnom obranom, jer lete nebalističkim putanjama, imaju mali radarski odraz i prilično kratko vrijeme leta. Prilikom udara u cilj, izazivaju zastrašujuću štetu na velikom prostoru. Najjača od tri spomenute, FAB-3000, visokoeksplozivna je bomba teška tri tone, s eksplozivnom smjesom od 1,4 tone.

Kako navodi Business Insider, jedan od glavnih razloga za smanjenje napada tim ubojitim bombama - koje su Rusi osobito koristili u napadima oko Harkiva i, početkom prošle godine, na Avdiivku, koju su praktički sravnili sa zemljom - niz je ukrajinskih akcija dronovima i dalekometnim projektilima na zrakoplovne baze i skladišta streljiva u Rusiji tijekom ljeta i jeseni prošle godine. Osim što je u tim napadima uništen dio ruskog naoružanja, oni su također rezultirali time da su Rusi prebacili svoje zrakoplovne baze dublje u unutrašnjost zemlje i dalje od prve linije, što je dovelo do smanjenja stope naleta i povećanja vremena potrebnog za otkrivanje aviona u zraku.

Ukrajinci smatraju da je jedan od razloga za smanjenje ruskih napada kliznim bombama - a u nekim sektorima pali su za 70 posto - i prisutnost borbenih aviona F-16, nabavljenih prošle godine od zapadnih saveznika. Naime najučinkovitija borba protiv kliznih bombi njihovo je uništavanje na zemlji ili uništavanje aviona prije nego što ih uspiju lansirati, pa Ukrajinci smatraju da se ruski piloti boje letjeti preblizu granice da ih ukrajinski piloti ne bi srušili.

Obrambene snage također postaju sve bolje u borbi protiv kliznih bombi, a iako ih je, prema tvrdnjama Ukrajinaca, gotovo nemoguće presresti i srušiti, može ih se elektronički ometati da ne pogode cilj. Voditelj geoprostorno-obavještajnog tima i ruski analitičar na Institutu za proučavanje rata (ISW) George Barros za Business Insider je rekao da je Ukrajina postala bolja u korištenju elektroničkog ratovanja za ometanje ruskih kliznih bombi, čime smanjuje njihovu učinkovitost. Također je rekao da je primijećena korelacija između smanjenja broja napada kliznim bombama i stope napredovanja ruske vojske, usporenog u posljednjih mjesec ili dva.

Unatoč smanjenju broja napada, Rusija ipak još uvijek izaziva mnogo žrtava i nanosi štetu Ukrajini kliznim bombama. Tako je u srijedu napala grad Zaporižju s dvije takve bombe, ubivši pritom više od deset osoba i ranivši ih više od 30.