'NATO se treba uništiti kako bi ga se spasilo', teza je objavljena ovaj tjedan na uglednom portalu Politico. Kakva je budućnost ovog najsnažnijeg obrambenog saveza i da li je NATO summit, održan ovaj tjedan u Berlinu, nešto promijenio, upitali smo i stručnjaka za međunarodne odnose Branimira Vidmarovića
Iako su oči Hrvatske u NATO summit u Madridu bile uperene uglavnom zbog komentara koje je dosad u ulasku Švedske i Finske davao predsjednik RH Zoran Milanović, nekoliko se važnih zaključaka izrodilo nakon ovotjednog zasjedanja ovog obrambenog saveza. Rusija je definirana kao najveća prijetnja za sigurnost i mir, dok je Kina spomenuta kao 'ozbiljan izazov'.
'Ovaj summit je u potpunosti u skladu s onime što se događa u Europi i ništa drugo nije ni trebalo očekivati. NATO se revitalizirao i dobio ponovno svoj smisao postojanja, nažalost na najgori mogući način i u najgorim mogućim okolnostima. Gotovo je s liberalizmom europskim kao vanjskopolitičkom idejom, ide naoružavanje što Europe, što pojedinačno zemalja, poput Britanije i Njemačke, što u okviru NATO-a plus proširenje na skandinavske zemlje. Osim toga, NATO dobiva i svoju vanatlantsku dimenziju što je Kina. To će ono što će obilježiti razvoj NATO-a sljedećih 10 godina. Izlazi iz svoje atlantske zone jer su prijetnje za NATO daleko veće, iako to nije logično jer je NATO savez u svojim temeljnim dokumentima ograničen geografski. Očigledno ide evolucija i polako se ta geografska ograničenost i granice šire i NATO postaje nešto poput ne globalnog saveza, ali saveza sigurnosti koji gleda izvan Europe i izvan atlantskih okvira', komentira Vidmarović za tportal.
No autori na portalu Politico ne misle da je evolucija i revitalizacija dovoljna. Zastupaju još rigorozniju ideju - da NATO treba uništiti kako bi ga se spasilo. Nabrajaju pritom probleme - od ucjene Turske po pitanju ulaska Švedske i Finske u NATO, 'preobraćenje' Njemačke u aktivnu zagovornicu naoružanja, a sve kako bi dobila zaštitu SAD-a i nuklearnog oružja, pa do neravnomjernog sudjelovanja država članica o naoružavanju Ukrajine.
'Ne slažem se da se NATO treba uništiti i ukinuti, ali ga treba reformirati. NATO je najbolje funkcionirao na početku postojanja jer je bilo malo zemalja koje su bile moćne i one su mogle donositi vrlo brzo odluke i brzo reagirati. Sada je NATO velika organizacija, postoji puno zemalja s različitim sustavima i različitim vrijednostima. Turska je dobar primjer koliko može biti problema. NATO kao takav je vrlo učinkovit, najbolja sigurnosna organizacija u povijesti 21. stoljeća. Svi zaboravljaju da je učinkovitost NATO-a u njegovoj pasivnosti i da se ne širi agresivno. Ukidanje NATO-a neće spasiti atlantsku ideju nego će je dodatno razbucati i stvoriti još više problema. Optimizacija NATO-a da se fokusira isključivo na europsku sigurnost i da ne ide izvan okvira i da ne ide prema Kini, bi bilo daleko zdravije. U ovoj konstelaciji imamo previše sigurnosnih ideja - imamo NATO koji se želi širiti, imamko ideju europske vojske koja bi trebala egzistirati paralelno s NATO-om, imamo SAD i njegov sigurnosni okvir, svaka zemlja želi uglagati u razvoj svoje vojske. Previše isgurnosnih izdataka i ideja koje su u konfliktu jedna s drugom. Previše sigurnosnih arhitektura također nije dobro u ovoj sitaciji. Treba imati jednu glavu, i ona bi po meni trebala biti NATO jer se pokazao učinkovitim. Jedino štoi ne zna što bi htio biti, vidjeli smo da je u vrijeme pandemije bio beskorisan. NATO treba biti jezgrovit i brutalno učinkovit, ali u okviru Europe', smatra Vidmarović.
Razvoj događaja u Ukrajini
Ovih dana medijske stupce punilo je i ponovno osvajanje Zmisjkog otoka od strane Ukrajinaca. Mnogi su to već proglasili prekretnicom u ratu u Ukrajini. 'Teško je to reći. Znamo da se Snage se koncentriraju u Donbasu. Ovo rusko povlačenje može biti samo da se regrupiraju snage. To ej taktička pozicija za kontrolu dijela Crnog mora. No, prerano je išta komentirati je li prekretnica ili ne. Sve što se radi može biti varka. Ostavio bi to pitanje otvorenim', kaže Vidmarović za tportal.
NATO je na svom summitu naglasak stavio na Rusiju i rat u Ukrajini,, a državu pod vodstvom Putina proglasio i najvećom prijetnjom. Iako gotovo svaki dan prijetnjama zasipa Zapad, Rusija se u odgovoru na summit najviše osvrnula na najavu jačanja NATO snaga u Europi, ali i dolazak dodatnih američkkih snaga. Rusi su poručili da će odgovoriti istom mjerom i 'stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se njima stvaraju prijetnje'.
'Odgovor Rusije je sasvim razumljiv i logičan iz njihove perspektive jer ako se vojni savez koji je bio dizajniran kao suzbijanje sovjetske, odnosno ruske prijetnje, sada širi na skandinavske zemlje, onda Moskva to sad gleda kao novu razinu prijetnje. I ako je Rusije je imenovana kao glavna prijetnja onda je logično da reagira recipročno. Međutim namjestu Rusa ja bih se zapitao kako to da dvije skandinavske zemlje koje u vrijeme Hladnog rata nisu ulazile u savez, što se promijenilo, zašto su sada ušle. Možda je ruska politika nije jednaka, odnosno gora je od politike Sovjetskog saveza. To su neke stvari na koje Rusija mora sama sebi odgovoriti', kaže Vidmarović.