Izmjenama se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. Sukladno tome očekuje se da će proračun zabilježiti manjak od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.

Na rast prihoda prvenstveno su utjecali prihodi od poreza, posebice od PDV-a, za 2,1 milijardu kuna, te od poreza na dobit, za dvije milijarde kuna.

Oporba, koja nije zadovoljna izmjena, zbog toga je prozvala Vladu da koristi inflaciju da bi „preko najnepravednijeg poreza, PDV-a“, punila proračun, a da građanima, kroz razne pomoći, daje tek mrvice. HDZ takve teze odbacuje i poručuje da Vlada racionalno upravlja državnim financijama.

Svoje nezadovoljstvo oporba je iskazala i kroz stotinjak amandmana kojima je nastojala drugačije 'posložiti' proračun, no, ni Vlada, ni saborska većina, nisu prihvatili ni jedan od njih. Miru Bulja (Mosta) posebno je razljutilo odbijanje amandmana da se osiguraju vaučeri za električnu energiju građanima koji nemaju plinovod.

Glasovali ste protiv toga da naši ljudi koji nemaju plinovod, od Dalmacije, preko Like, do Slavonije, ovu zimu prežive pod istim uvjetima, odnosno mjerama kakve imaju i oni u Zagrebu, poručio je HDZ-ovim zastupnicima.

„Podsjećam Keruma da je njegov Most odgovoran za dvije milijarde kuna“, uzvratio je Bulju Hrvoje Zekanović (HDS). Nema Keruma u Saboru, poručio mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković i izrekao mu opomenu. Mislio sam na sinjskog Keruma, dodao je Zekanović.

Sabor je ovogodišnji državni proračun prvi put izmijenio u svibnju u odnosu na koji je Vlada znatno podigla stopu rasta BDP-a ali i projekciju stope inflacije za ovu godinu. Naime, u originalnom je proračunu Vlada prognozirala stopu rasta BDP-a ove godine od 4,4 posto, da bi je rebalansom iz svibnja smanjila na 3 posto, a sada procjenjuje da će gospodarski rast ove godine biti 5,7 posto.

Istodobno je stopu inflacije u ovoj godini podigla na 10,4 posto, u odnosu na procjenu iz rebalansa iz svibnja kada je projekcija bila 7,8 posto.