Sjevernoatlantski ugovor svojim je glasovima potvrdilo 119 zastupnika, a protiv je bio samo nezavisni Dragutin Lesar. Nezavisni zastupnik nije podupro potvrđivanje Sjevernoatlantskog ugovora prigovorivši proceduri po kojoj se ulazak u NATO u Saboru može potvrditi običnom većinom, odnosno glasovima tek 39 zastupnika, unatoč poslovničkoj odredbi da se takve odluke donose dvotrećinskom većinom te opravdanim zahtjevima za raspisivanje referenduma.

Ministar obrane Branko Vukelić uzvratio je kako je, po njegovu mišljenju, od procedure važnija poruka koju Hrvatska šalje u svijet - suglasje svih parlamentarnih stranaka i preko 60-postotna potpora građana ulasku u NATO. Raspisivanje referenduma o ulasku u NATO-u proglasio je nepotrebnim, jer bi, smatra, to značilo samo trošenje novca za nešto što je kroz potporu stranaka i većine građana već iskazano.

I čelnik SDP-a Zoran Milanović upozoravao je da je NATO politički savez, te da Hrvatska svojim ulaskom u njega prenosi i svoju sudbinu. Stoga se nije složio s odlukom vladajućih da se Ugovor potvrđuje običnom većinom, dok se, primjerice, odluka o slanju vojnika u Sierra Leone donosi dvotrećinskom većinom. U sabornici je tražio da se utvrdi potvrđuje li se Ugovor običnom ili dvotrećinskom većinom, predsjedavajući Vladimir Šeks poručio mu je da će se o tome kakvom je većinom Ugovor potvrđen vidjeti nakon glasovanja.

IDS-ovac Damir Kajin također je smatrao da je nužna dvotrećinska većina, no naglasio je da je ulazak u taj savez u sadašnjem trenutku gospodarske krize 'malo svjetla na kraju tunela'. 'NATO nam treba kao kruh svagdašnji', rekao je Kajin dodavši da bi između ulaska u NATO i dobre turističke sezone uvijek birao dobru sezonu jer, kaže, ona život znači.

No istaknuo je, ulaskom u Savez dobivamo demokratsku legitimaciju i potvrdu da pripadamo europskom civilizacijskom krugu.

Vesna Pusić (HNS) naglašava da ulazak u NATO znači sigurnost i stabilnost, a ulaskom će uloga Hrvatske biti i širenje stabilnosti na užu regiju, jugoistočnu Europu, ali i na širu, crnomorsku regiju koja još uvijek ima sigurnosnih problema. 'Ulazak u NATO za Hrvatsku je jedan od dva koraka koji su temeljna zadaća ove generacije političara, a to je institucionalno osigurati temelje za sigurnost zemlje preko članstva u NATO-u i članstva u EU', rekla je Pusić.

Krešimir Ćosić (HDZ) istaknuo je da je članstvo u NATO-u vanjskopolitički i sigurnosni cilj i konstanta hrvatske državne politike od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća. 'Članstvo u Savezu čvrst je temelj za sigurnost Hrvatske, a NATO će dobiti pouzdanog saveznika', istaknuo je podsjetivši da već sada Hrvatska u mirovnim misijama u svijetu sudjeluje s gotovo 500 vojnika.

Josip Friščić (HSS) pohvalio je napore hrvatske politike u približavanju NATO-u, napominjući da je na početku tog procesa bio nizak postotak potpore ulasku u taj vojni savez, a da to danas konsenzualno podupiru sve parlamentarne stranke, dok je potpora građana viša od 60 posto.

Šemso Tanković je u ime Kluba nacionalnih manjina kazao je kako i predstavnici manjina podupiru ulazak Hrvatske u NATO, napominjući da su matične države velikog broja manjina već članice tog saveza, dok je Ratko Gajica (SDSS) za članstvo u NATO-u rekao da je s jedne strane motiv, a s druge da Hrvatska postane još bolje mjesto za život.

Sjevernoatlantskim ugovorom uređuju se pitanja iz područja sigurnosne, obrambene i vanjske politike, pitanja kolektivne obrane saveznika i napora za očuvanje mira i sigurnosti te pitanja razvoja kolektivnih vojnih i obrambenih sposobnosti država stranaka Sjevernoatlantskog ugovora.

Ugovor obvezuje stranke na miroljubivo rješavanje međunarodnih sporova te na suzdržavanje od prijetnje ili uporabe bilo kojeg oblika sile, nespojivog s ciljevima Ujedinjenih naroda.

Sjevernoatlantski ugovor predviđa da države stranke mogu, jednoglasnom odlukom, pozivati svaku europsku državu koja je spremna promicati načela Ugovora i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja, da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru, čime se otvara mogućnost daljnjeg proširenja NATO-a.

U Vladi očekuju da Hrvatska, nakon što su Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u potvrdili parlamenti svih zemalja članica NATO-a, te nakon što položi svoju ispravu o pristupu Sjevernoatlantskom ugovoru, već na predstojećem sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu 3. i 4. travnja može sudjelovati kao punopravna članica NATO-a.