U četvrtak je izraelsko izaslanstvo izvijestilo ministra obrane Damira Krstičevića da ne može isporučiti F-16 Barak, a iz izjava nakon tog sastanka, kao i onih proteklih dana, moglo se zaključiti da se ni Hrvatska ni Izrael ne smatraju krivima za propast tog posla.

Krstičević je odbacio svoju i odgovornost svojih suradnika tvrdeći kako je posao s hrvatske strane rađen profesionalno i kvalitetno te da se nije znalo za američke uvjete da prije prodaje aviona Barak iz njih treba izvaditi izraelsku nadogradnju.

Izraelski predstavnik, glavni direktor njihovog ministarstva obrane Udi Adam, u izjavi medijima također je ocijenio da Hrvatska nije mogla utjecati na ishod posla te da ne može biti odgovorna, a na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem, kako donosi Večernji list, navodno je rekao kako su Izraelci tek u studenome 2018. dobili prve signale s američke strane da bi moglo biti problema oko isporuke aviona.

Da potencijalna krivnja za propast posla ne ostane na SAD-u, što su i hrvatski dužnosnici tvrdili posljednjih dana, pobrinulo se američko veleposlanstvo u Zagrebu te je u odgovoru na upit N1 televizije jasno ponovilo svoj stav, koji je i prije u više navrata iznosio veleposlanik Robert Kohorst.

Uz diplomatsko izražavanje podrške hrvatskoj nabavi borbenih aviona četvrte generacije, naglasili su kako su njihovi uvjeti za prodaju izraelskih aviona, koje je Izrael sredinom 1980-ih kupio od SAD-a, od početka jasni.

'Kao što je uobičajeno u ovim vrstama prijenosa, postoje specifični tehnički uvjeti koji moraju biti zadovoljeni kako bi Sjedinjene Američke Države omogućile odobrenje prijenosa. Sve ovo vrijeme bili smo jasni u vezi svih uvjeta, a odobrenje prijenosa 27. prosinca 2018. bilo je u skladu s time', odgovorili su iz veleposlanstva SAD-a na upit N1 televizije.