Postavlja se pitanje koliko je Hrvatska oštećena u tom poslu nakon što su izvršni potpredsjednik Patrije Heikki Hulkkonen i predstavnik za Hrvatsku Reijo Niittynen osuđeni nepravomoćno prije nekoliko dana na uvjetnu kaznu od 20 mjeseci, a Patria na plaćanje kazne od 297 tisuća eura.

1. Koliko je Hrvatska oštećena jer je izabrala ponudu tvrtke Patria?

Odgovor je – Hrvatska je uštedjela najmanje 63 milijuna eura jer nije prihvatila ponudu konkurentskog Styera.

Usput je i osigurala budućnost tvrtki Đuro Đaković - specijalna vozila koja će biti jedan od izvođača preko milijardu dolara vrijednih poslova koje bi Patria mogla uskoro sklopiti sa zemljama Perzijskog zaljeva.

2. Postoji li ikakva razlika hrvatskog i slovenskog slučaja Patria?

Mnoge, opravdano, zbunjuje nelogičnost - dok u Hrvatskoj, prema USKOK-u, nema indicija o korupciji, finski je sud menadžere Patrije proglasio krivima upravo za - korupciju.

Istodobno, u slovenskom slučaju kupnje istovjetnih oklopnjaka zbog primanja mita u zatvoru je završio bivši premijer Janez Janša, ali su u Finskoj menadžeri optuženi za davanje mita slovenskim dužnosnicima – oslobođeni.

Finski državni odvjetnik Jukka Rappe napomenuo je u razgovoru za Večernji list da finska istraga nije dokazala, a nije ni imala cilj dokazati, da je itko u Hrvatskoj zaista primio mito. Logično je pitati se drži li vodu implicitna teza DORH-a da su posrednici uzeli novac za podmićivanje hrvatskih dužnosnika, a da su ga jednostavno zadržali za sebe?

Takva teza nije za odbaciti ako se uzmu u obzir svi detalji, ali ne smije se ni isključiti mogućnost podmićivanja, jer malo je nabava vojne opreme nakon kojih ne kreću priče o korupciji.

Prije svega, zanimljivo je znati da je svako pojedino oklopno vozilo Patria AMV Hrvatska platila pola milijuna eura (trećinu plaćene cijene) manje nego Slovenci, koji su u isto vrijeme kupili 135 oklopnjaka za 278 milijuna eura.

3. Što bi bilo da je Hrvatska odabrala ponudu Styera?

Da je povjerenstvo koje je savjetovalo Vladu nakon otvaranja ponuda predložilo sklapanje ugovora s austrijskim Styerom, koji je ponudio vozilo Pandur II, bio bi to neviđen skandal. Austrijanci su tražili 42 milijuna eura više već za prva 84 oklopnjaka. Analogno toj cijeni, na 128 komada, razlika bi trebala biti oko 63 milijuna eura u korist finske ponude.Uz to, Patria je ponudila offset aranžman od 150 posto vrijednosti ovog posla, dok je Steyr ponudio 100 posto.

Finci su obećali (i ispunili obećanje) da će kompletnu proizvodnju transferirati u slavonskobrodsku tvrtku Đuro Đaković, a to nije bilo predviđeno austrijskim prijedlogom.

4. Je li natječaj vođen transparentno i tko ga je vodio?

Natječaj se odvijao u uvjetima kada se već bila rasplamsala 'afera kamioni'. Stjepan Mesić bio je predsjednik Hrvatske, a Vladu je vodio Ivo Sanader.

Situacija je među njima bila napeta, ali i jedni i drugi nisu željeli da se natječaj ponavlja. Vlada RH formirala je i posebno povjerenstvo s ministrom obrane Berislavom Rončevićem na čelu. Uz njega, bili su tu i ministar financija Ivan Šuker, ministar gospodarstva Branko Vukelić. Također, sudjelovali su i pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Ivo Bačić, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić, predstavnik 'Đure Đakovića' Bartol Jerković i profesor Vlatko Cvrtila kao predstavnik Ureda Predsjednika RH.

Svi oni trebali su zajedno predložiti Vladi RH odluku o izboru najbolje ponude.

5. Je li izabran lošiji oklopnjak, kada je toliko jeftiniji?

Na natječaju su sudjelovale dvije tvrtke. Patrijin oklopnjak AMV 8x8 u to je vrijeme bio jedino oklopno vozilo četvrte generacije u serijskoj proizvodnji. Druga tvrtka na natječaju bila je General Dynamics, preko svoje austrijske podružnice, tvrtke Steyer s oklopnjakom Pandur II. Usput, Pandur II je u to doba bio praktički prototip i u operativnoj uporabi nije ga imala ni austrijska vojska.

I MORH je formirao posebno povjerenstvo u kojem su sjedili predstavnici Oružanih snaga, a koje je imalo zadaću provesti finalno testiranje oklopnjaka na poligonu te rezultate poslati već spomenutom vladinom povjerenstvu.

Patria AMV i Steyer Pandur II testirani su na vojnom poligonu Gašinci uz prisutnost članova povjerenstva i drugih stručnih timova. U slučaju gotovo nezabilježenom u nabavi naoružanja, na testiranje su pozvani i predstavnici medija.

Povjerenstvo je zaključilo, nakon višednevnih testova, da je finska Patria AMV pokazala bolje rezultate.

Poražena strana Styer potpisala je završni zapisnik o testiranju potvrdivši da su testovi provedeni profesionalno i na najvišoj razini transparentnosti, a nisu se žalili na rezultate.

6. Zašto su nam uopće trebali oklopnjaci?

Nabavka modernih oklopnih vozila prva je faza planirane modernizacije Oružanih snaga. Zanimljivo je da je natječaj proveden u priličnoj žurbi jer je MORH tvrdio da mu hitno trebaju moderni oklopnjaci za mirovne misije. Ti oklopnjaci ni danas nisu u mirovnim misijama, pa možda i nije bilo toliko razloga za hitnost. Dakle, oklopnjaci su nam trebali jer je MORH rekao da nam trebaju, i to prije izbijanja svjetske financijske krize. Kada je počela kriza, ugovor je već bio potpisan i nije bilo načina raskinuti ga bez plaćanja ogromnih penala.

7. Je li u slučaju Patria bilo korupcije?

Odgovor je samo jedan. Dok istražitelji i sud ne kažu konačan stav - ne zna se. Ali očito smo mogli proći i gore!