Šerić smatra da je incident oko parkinga na Viškovu dobio predznak napada po nacionalnoj osnovi kao posljedica napada na kafić u kojem su se okupljali pripadnici srpske nacionalne manjine u Uzdolju kod Knina.

'Ovo je posljedica događanja u Uzdolju. Kako se kome svidi, upotrijebit će svoj nacionalni predznak u vlastitu korist ili na tuđu štetu. Čini mi se da je to postala šizoidna situacija u državi u kojoj se sve tako pokušava protumačiti i postići odgovarajuće poene. Ne da to treba komentirati, nego treba spustiti loptu na zemlju i ne nasjedati. Pritom najmanje trebaju nasjedati pravosudna tijela i Državno odvjetništvo', jasan je Šerić.

Nakon kaznene prijave zbog napada na 70-godišnjeg Dobrivoja Arsića podignuta je kaznena prijava protiv riječkog pripadnika HGSS-a Matka Škalamere. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci tražilo je jednomjesečni pritvor, a sudac istrage pristao je na to.

Pritvor je zatražen zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela i mogućnosti utjecaja na svjedoke. Šerić napominje da mogućnost ponavljanja kaznenog djela nije realna izlika za zadržavanje u pritvoru jer Škalamera nije imao povijest nasilničkog ponašanja.

'Dapače, svu svoju aktivnost usmjerio je na spašavanje drugih. Prema tome, Državno odvjetništvo trebalo je dobro procijeniti kako i kome vjerovati u tom trenutku jer je iskaz svjedoka najmanje pouzdan iskaz. Pa čak i u slučaju silovanja imamo dvije priče. Na temelju izjave svjedoka ne određuje se istražni zatvor', napominje Šerić.

Kaže da se na ulici svakodnevno događaju svađe, ljudi se šamaraju i sve to, napominje, spada u prekršajnu domenu. No tek nacionalni element svrstava takve incidente u kaznenu domenu.

Nije ovo, smatra, prvi put da je pravosudni sustav na neki način podlegao pritisku javnosti. U slučaju Daruvarac, smatra, dogodilo se da je izrečena najviša kazna za nanošenje teških tjelesnih ozljeda. 'Kada Državno odvjetništvo podlegne utjecaju ulice, ne sagleda sve elemente kaznenog djela, osobe počinitelja, osobe oštećenika, ako se ne mogu dići iznad toga, imati distancu i hladnu glavu, onda će ulica donositi presude', poručuje Šerić.

Miljević: Imamo nešto što se zove prisila prema pravosudnom dužnosniku

Odvjetnik Veljko Miljević ograđuje se od slučaja s Viškova jer je, kaže, teško govoriti o ocjeni suca koji je odredio jednomjesečni pritvor bez uvida u spis.

'To je moglo biti ocijenjeno i kao prekršaj protiv javnog reda i mira. Najčešće takav događaj i potpada pod problematiku takvih prekršaja. Ako nakon vikanja i natezanja ima nešto preko toga, onda ide u kaznenu prijavu', napominje Miljević.

Podsjeća kako je Marin Mrčela, potpredsjednik Vrhovnog suda, još prije ustvrdio kako je pravosuđe postalo kao nogomet - svi misle da mogu biti izbornici - istaknuvši da pravosuđe ne smije postupati pod pritiskom medija. Miljević smatra kako je donošenje pravosudnih odluka pod pritiskom medija tema o kojoj bi mogao govoriti tjedan dana.

'E sada je pitanje koliko je sudac formiran. S obzirom na formiranost, pitanje je koliko neke stvari na njega djeluju ili ne. O tome vam mogu pričati sedam dana. Svaki sud je neovisan prema članku 29., stavak 1. Ustava RH. To znači da svaki sudac sudi temeljem svojeg stava i savjesti. Djelovanje na suce nedozvoljenim metodama nije dozvoljeno', pojašnjava Miljević. Imamo nešto što se zove prisila prema pravosudnom dužnosniku, iako Miljević taj termin ne smatra baš spretnim.

Također smatra da je u slučaju Daruvarac, u kojem je Darko Kovačević osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda 18-godišnjoj Zadranki, izrečena kazna 'iskakala'.

'Kazna je iskakala. Za običnu tešku tjelesnu ozljedu nikada nije izrečena tako visoka kazna. Dobro da mu nisu dali smrtnu kaznu', komentira Miljević i dodaje da je to kazneno djelo moglo biti kvalificirano kao nanošenje osobito teške tjelesne ozljede i onda ne bi bilo probijanja rokova te cijele drame koja je uslijedila u tom slučaju.