Knjiga 'Mafia export' koja je predstavljena u Italiji prva objavljuje zemljovide zemalja u kojima djeluje mafija, a autor upozorava da ona novac pere zahvaljujući netransparentnom radu banaka i ulaganjima u turizam, između ostalih i u hrvatski
Mafija godišnje obrne više od 100 milijardi eura, koliki je zajednički budžet Estonije, Slovenije i Hrvatske.
'Sicilijanska mafija iskoristila je ratne godine i raspad Jugoslavije da na tim prostorima pokrene svoju aktivnost, ponajprije na upravljanju nekim kockarnicama i turističkim ulaganjima duž obale', rekao je Francesco Forgione, autor knjige 'Mafia export', za HRT.
Alberto Cisternazamjenik nacionalnog protumafijaškog tužitelja, kaže da su ulaganja u turizam najjednostavnija. 'Račun je jednostavan: ako je hotel pun, zarađuje se, ako nije, ne. To je način ulaganja koji mafijaši najviše vole jer se lako kontrolira', objašnjava Cisterna.
U proteklih devet godina uhićeni su brojni mafijaški bossovi van talijanskih granica zahvaljujući dobroj suradnji talijanskih istražnih organa s inozemstvom. Tu se spominje i suradnja s hrvatskom policijom i sudstvom.
'Problem bankarske financijske suradnje je apsolutno najveći problem u ovom trenutku. Dok bude postojala netransparentnost u radu banaka, u njima će mafijaši uvijek prati novce', zaključio je Cisterna.
Zorislav Antun Petrović iz Transparency internationala Hrvatske kaže da nam najmanje treba se naša zemlja, pogotovo u turizmu, povezuje s mafijom. On kaže da je za ulazak sumnjivog novca najbolje vrijeme kad u državi vlada nereda i kaosa.
'Nakon ratnog kaosa, u Hrvatskoj je uslijedio pravni kaos koji gotovo 10 godina omogućavao korupciju i sumnjiva ulaganja', priča predsjednik TIH-a.
Puno je novca pobjeglo iz zemlje, objašnjava, ponešto se ulilo jer se nije vodilo računa o njegovom porijeklu. Prema njegovom mišljenju, nikome nije u interesu da se u zemlju slijeva 'prljavi' novac, ni građanima, ni državi, ni investitorima, jer on onemogućava priljev 'zdravog' novca. Ni bankama to nije u interesu, smatra Petrović, jer je to kratkotrajna zarada.
'Ako želimo biti sređena zemlja Europske unije, ne možemo si dopustiti da nam vlasnici medija, tvornica i hotela budu nepoznati', kaže on. Zbog toga je potrebno napraviti pravni okvir koji će biti otporan na korupciju. Mi imamo zakon o sprečavanju pranja novca i, ako se on bude doslovno provodio, neće biti problema pri detekciju unosa sumnjivog kapitala u zemlju.
