'Naravno da je potrebno zaštiti prava ljudi koji govore na ruskom jeziku. Međutim, nije bilo kršenja ljudskih prava takvih razmjera i takvog intenziteta koji bi zahtijevali bilo kakve vojne mjere', istaknuo je Šimonović na tiskovnoj konferenciji u petak u Kijevu.

'Nas su izvijestili o odvojenim slučajevima nasilja prema predstavnicima rusofone manjine, ali nije jasno je li se to dogodilo zbog etničkih ili političkih razloga. Ti slučajevi nisu sustavni, nisu rašireni... ali treba o tome govoriti, ali ne preuveličavati kako se ne bi povećao prostor za manipulaciju', rekao je hrvatski diplomat.

Izjavio je da se sastao na istoku Ukrajine s predstavnicima organizacija za ljudska prava te da je čuo različita mišljenja o tome kako je na lokalno stanovništvo utjecalo ukidanje zakona o jezicima.

Šimonović je pozvao ukrajinske vlasti da se ne žure s pripremom novog zakona o jeziku. 'Ne treba se žuriti s novim zakonom o jeziku u ovom osjetljivom trenutku u životu zemlje'.

Po njegovim riječima, sastavljena je promatračka skupina kako bi procijenila krizu u Ukrajini, uključujući Krim.

'Bez neovisnog, objektivnog utvrđivanja činjenica glede navodnih kršenja ljudskih prava, postoji ozbiljan rizik da se te oprečne priče iskoriste u političke svrhe i dovedu do podjela i poticanja na mržnju', rekao je.

Također je rekao da je na Krimu bilo slučajeva ilegalnih uhićenja i zlostavljanja.

Naoružane skupine bez obilježja, koje nisu iz regije Krima, nalaze se na tom crnomorskom poluotoku, rekao je Šimonović ne ulazeći u detalje i dodavši da mu je onemogućen dolazak na Krim.

On je izrazio zabrinutost zbog velikog broja nestalih ljudi u Ukrajini od početka protuvladinih prosvjeda u studenome prošle godine i pozvao je Kijev da temeljito i nepristrano istraži slučajeve kršenja ljudskih prava.

Šimonović je doputovao u Ukrajinu prošlog tjedna kako bi procijenio stanje ljudskih prava i identificirao prijetnje na tome području.