Ministar pravosuđa Ivan Šimonović izvijestio je danas da je imenovao 23 predsjednika sudova, među kojima i novu predsjednicu zagrebačkog Općinskog građanskog suda Mirelu Mijoč protiv koje su podnesene kaznene prijave, za koje pak ministar tvrdi da ne zna ništa
Šimonović je na konferenciji za novinare kazao da ne zna za kaznene prijave protiv Mirele Mijoč, koja je zadnjih godinu i pol dana bila vršiteljica dužnosti predsjednice suda u Zagrebu, pošto je smijenjen predsjednik Ivica Pezo kojemu se sudi zbog USKOK-ove optužbe da je zlouporabio položaj i ovlasti pri zapošljavanju sudskog savjetnika.
Ministar je rekao da mu je poznata anonimna prijava ministarstvu zbog naplaćivanja fotokopiranja na tom sudu, no, kako je rekao, nadzorom je utvrđeno da nije bilo zlouporaba i da novac ostvaren fotokopiranjem nije zlorabljen.
Nakon anonimne prijave nadzorom je utvrđeno da se fotokopiranje doista naplaćuje, ali to je propust, što općenito na sudovima nije uređen način fotokopiranja i naplaćivanja, kazao je, najavivši da će se to pitanje brzo urediti.
No jedna od četverih kandidata za čelnika općinskog građanskog suda i sutkinja tog suda Silvija Sunčana Stubičar tvrdi kako je imenovanje Mirele Mijoč skandalozno i nedopustivo jer je riječ o osobi koja je od 2007. bila zamjenica optuženom Pezi i koja je, tvrdi, znala za njegove nezakonite poteze.
Stubičar novoimenovanu predsjednicu, koja je bila nedostupna za izjavu, optužuje i za navodno nezakonito iskazivanje učinka rada sudaca, a zbog svega je, kaže, lani u studenom podnijela četiri kaznene prijave zbog zlouporabe položaja i ovlasti te nesavjesna rada u službi. Neslužbeno se doznaje da su prijave u radu u USKOK-u.
Na odluku o imenovanju Mirele Mijoč sutkinja Stubičar najavila je da će se žaliti Upravnom i Ustavnom sudu, a o svemu će, kako je kazala za Hinu, izvijestiti Hrvatski sabor i Delegaciju Europske komisije u Hrvatskoj.
Sutkinju Stubičar je, inače, u studenom 2008. Državno sudbeno vijeće kaznilo ukorom zbog povrjede sudačke dužnosti i časti, a postupak protiv nje pokrenula je upravo Mirela Mijoč. No u ožujku prošle godine ustavni je sud odluku DSV-a ukinuo, zauzevši stajalište da ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka ne može biti vršitelj dužnosti predsjednika suda.
Nakon Šimonovićevih zadnjih imenovanja na većini sudova ostali su isti predsjednici. Tako je, među ostalim, na čelo Visokoga prekršajnog suda ponovno imenovan Zoran Potočki, a promjena nema ni na zagrebačkom, riječkom i osječkom županijskom sudu. Od 11 imenovanih predsjednika županijskih sudova novi je samo u Zlataru Tomislav Juriša.
Novi je i čelnik upravnog suda Ante Galić koji je na toj dužnosti zamijenio Ivicu Kujundžića, a od deset imenovanih predsjednika općinskih sudova novih je petero.
Šimonović je izvijestio da su novoizabrani predsjednici sudova zadnji put birani po starom zakonu, no unatoč tomu konzultiralo se sa strukom kako je to predviđeno novim zakonom. Objasnio je da je, kad je došao, zatekao stanje u kojem je ministar pravosuđa bio ovlašten imenovati predsjednike sudova, a po novom ministar imenuje predsjednike sudova na prijedlog predsjednika vrhovnog suda, a on ima samo odgodni veto. Dodao je da se već sada uvriježila praksa konzultiranja s predsjednikom vrhovnog suda.