'Sjećanje na Vukovar prerasta u okupljanje svih Hrvata'

Na 20. obljetnicu stradanja Vukovara i progona više od polovice njegovih stanovnika, u hrvatskom gradu heroju, vođeni uspomenama na sve vukovarske žrtve, simbolično se okupila cijela Hrvatska. Više od 40.000 ljudi prošlo je u Koloni sjećanja 'križnim putem' od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata

Davor Puklavec Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Davor Puklavec

Tužna vukovarska obljetnica Pogledaj cijelu fotogaleriju

Istim onim ulicama kojima je i prije 20 godina prošla nijema kolona Vukovaraca koji su tek u jednoj ili dvije vrećice u rukama iz okupiranog grada, nakon sloma tromjesečne obrane, uspjeli iznijeti komadić svog prijeratnog života, i ovog je 18. studenog još jednom prošla Kolona sjećanja

Vezane vijesti

Na čelu kolone, odmah iza državne, zastave Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, potom 204. vukovarske brigade i Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora te čak 144 zastave svih hrvatskih ratnih postrojbi, nalazili su se vukovarski branitelji. Za hrabrim ljudima iz 204. vukovarske brigade – nepregledna kolona Vukovaraca, ali i hodočasnika iz cijele Hrvatske i susjedne BiH.

Policijske procjene govore da je u Vukovar došlo najmanje 40.000 hodočasnika, dakle još jedan cijeli Vukovar. Sudionici 'vukovarskog križnog puta' prošli su ulicama koje su bile obilježene tisućama lampiona ostavljenim u znak sjećanja na sve one koji su pružili otpor neprijatelju, stradali i dali doprinos obrani Hrvatske.

U Koloni sjećanja, uz jednog od zapovjednika obrane Vukovara u jesen '91. Branka Borkovića - Mladog Jastreba, ratnog gradonačelnika Marina Vidića - Bilog i aktualnog prvog čovjeka grada Željka Saboa, bili su i sve troje predsjednika - Republike, Hrvatskog sabora i Vlade.

'Vukovar je naš ponos. Ovdje smo danas kao i svake godine da obilježimo žrtvu Vukovara. Ovaj grad nam je simbol i motivacija da radimo više i bolje. S jedne strane s tugom se sjećamo svih onih mladih i ne samo mladih ljudi koji su položili život za obranu Vukovara i Hrvatske, a s druge strane smo ponosni na njih jer su nam ostavili najvredniju poruku, a to je poruka ljubavi i domoljublja. Kolona sjećanja govori koliko ljudi cijene taj dio hrvatske povijesti', poručio je predsjednik Ivo Josipović

Bez politiziranja Kolone sjećanja

Unatoč činjenici da je predizborna kampanja i službeno počela, političke stranke i kandidati na predstojećim izborima nisu vukovarsku tragediju koristili u predizborne svrhe, pa nije zaprimljena nijedna stranačka najava sudjelovanja u Koloni sjećanja. No kandidati su ipak zamijećeni. Držali su se dostojanstveno, nisu davali izjave, niti slali političke poruke. Zamoljen za izjavu, lider oporbe i jedan od najozbiljnijih kandidata za premijera Zoran Milanović samo je kratko rekao kako 'Kolona sjećanja nije mjesto za izjave'.

Zajedno s predsjednikom Josipovićem, u Vukovar su došli i predsjednik nedavno raspuštenog Sabora, Luka Bebić te predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je istaknula kako nepregledna Kolona sjećanja 'govori da smo uspjeli u borbi protiv zaborava, da se ne zaborave ljudi, svaki civil, svako dijete i svaki branitelj koji je branio Vukovar'.

'Važno je da smo ovdje kako bismo se sjetili svih hrabrih ljudi, kao što kaže moto i ovogodišnjeg obilježavanja, kako bi nas njihova hrabrost dodatno osnažila da budemo hrabri u ovim vremenima. Prepuna sam ponosa na ovaj grad i sve što je značio u obrani Hrvatske. Vukovar je branio Hrvatsku i prepuna sam sjećanja na ljude, jer sam mnoge od njih upoznala u tim teškim godinama', poručila je premijerka Kosor.

Prisjetila se i svih kojih nema, poručivši kako je cijela Hrvatska dužna 'obvezati se da uspomenu na njih ne zaboravimo i sjetimo se njihovih obitelji'. 'Pitanje nestalih osoba koje još uvijek tražimo mora biti nulto pitanje u razgovorima sa susjednom državom. Moramo ih pronaći, a svi oni koji su odgovorni za stradanje Vukovara i Vukovaraca moraju odgovarati', rekla je Kosor.

I Luka Bebić je podsjetio koliko je Vukovar puno značio u obrani Hrvatske, ukazujući kako je 87 dana zadržati udarnu snagu neprijatelja, koji je bio do zuba naoružan, značilo i drugim krajevima da se organiziraju i pripreme za otpor'.

Nikad agresor nije slomio svoju snagu kao što je to bilo ovdje u Vukovaru. Obrana Vukovara predstavljala je osiguranje obrane cijele Hrvatske. Zbog toga cijela Hrvatska treba biti i jeste ovdje kako bi dala što više za napredak Vukovara. Čini se dosta, ali ne čini se nikad dosta za Vukovar, jer je Vukovar zaslužio da se daleko više čini čak i u recesijskim godinama', smatra Luka Bebić.

Osim visokih državnih dužnosnika, koji su u Koloni sjećanja na 'križnom putu' dugom pet i pol kilometara išli iza vukovarskih branitelja, svih njihovih suboraca iz cijele Hrvatske, obitelji poginulih i nestalih, hrvatskih povijesnih postrojbi, nalazili su se i brojni prijatelji grada. Svatko od njih vratio se mislima u '91.

Kronologija opsade Vukovara

25. kolovoza – Tenkovi izlaze iz vojarni, a ZNG uništava prvi tenk. Minobacački projektili uništili su dvije operacijske dvorane vukovarske bolnice. Osoblje i pacijenti bolnice sele se u podrum.
28. kolovoza – Napadom na Mitnicu otvoreno dugo bojište.
14. rujna – 'Dan kad se nebo otvorilo.' Zrakoplovi JNA nadlijeću i bombardiraju Vukovar 10 puta. JNA i srpske paravojne snage započele su ofenzivu koja je trebala rezultirati okupacijom Vukovara. Grad napada oko 100 tenkova. Vukovar ostaje bez struje, vode i telefonskih linija.
16. rujna – Hrvatske snage uništavaju 34 tenka, zabilježeno je 26 avionskih napada. JNA pokušava spojiti svoje snage u vukovarskoj vojarni sa snagama u Negoslavcima.
18. rujna – Novi pokušaj tenkovskog prodora u Vukovar Trpinjskom cestom. Nijedan kat vukovarske bolnice više nije u funkciji.
20. rujna – Izgorio dvorac Eltz.
27. rujna – Na vukovarsko područje stižu promatrači Europske zajednice i predlažu prekid vatre. JNA odbija prijedlog i dovodi nove snage.
2. listopada – Počinje novi veliki višednevni napad JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar. Grad je potpuno odsječen.
8. listopada – Miran dan nakon 46 dana žestokih borbi.
13. listopada – Hrvatske snage pokušavaju probiti opsadu Vukovara iz pravca Nuštra. U Vukovar pokušava ući humanitarni konvoj EZ-a koji JNA sprovodi u vojarnu.
15. listopada – Humanitarni konvoj stiže u Vukovar; doprema humanitarnu pomoć i izvlači dio ranjenika. Novi pokušaj proboja iz pravca Nuštra nije uspio.
3. studenoga – JNA, potpuno integrirana sa srpskim paravojnim jedinicama, počinje završni napad na Vukovar i Borovo Naselje.
4. studenoga – 65 zračnih napada na Vukovar.
12/13. studenoga – Pokušaj proboja, ponovo iz Nuštra, nije uspio.
14. studenoga – JNA ulazi u Vukovar.
17. - 19. studenoga – Zbog nedostatka streljiva, hrvatske snage prestaju pružati otpor - Vukovar je okupiran.
18. studenoga – JNA ulazi u vukovarsku bolnicu i odvodi ranjenike na Ovčaru na kojoj je ubijeni 255 ljudi. Više od 22.000 Vukovaraca je prognano. Ruševine grada, uključujući i umjetničko blago, opljačkani su.

'Dosta su snažni osjećaji 20 godina nakon svega. Sjećanje na Vukovar prerasta u okupljanje svih Hrvata čime se pokazuje da smo jedinstveni i da je ovo što se ovdje događalo temelj i budućnost hrvatske države', ukazao je Branko Borković - Mladi Jastreb, jedan od zapovjednika vukovarske obrane.

Po njemu je 'Vukovar, bez obzira na ishod, pobjednik jer je nakon vukovarske bitke hrvatska država očuvana i stvorena'. 'Još je puno problema i puno stvari koji su otvorene i koje moramo zajednički napraviti. Nažalost, iz Srbije još uvijek dolaze optužnice koje zamjenjuju zločinca i žrtvu i još uvijek nismo izgradili dobrosusjedske odnose u regiji', upozorio je Borković.

U Koloni sjećanja bili su i ratni gradonačelnik Vukovara Marin Vidić Bili te aktualni čelni čovjek grada, Željko Sabo. Dok se Sabo prisjetio kako je prije 20 godina bilo teško, te konstatirao kako je danas puno bolje i najavio veliki uzlet Vukovara već od iduće godine, Marin Vidić Bili prisjetio se i onih kojih nema.

'Doista je bitno da na 20. obljetnicu, jednu okruglu brojku, ovdje bude cijeli državni vrh, ali i sve ove zastave, svi ovi ljudi - to je poseban i prekrasan osjećaj. Ipak mi je teško reći je li to Vukovar onakav kakvim smo ga zamišljali prije 20 godina', rekao je Vidić.

Prvi su puta u Koloni sjećanja bili i Bojan Glavašević, sin ratnog izvjestitelja Hrvatskog radio Vukovara Siniše Glavaševića, ubijenog na Ovčari te Lyliane Fournier, majka francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera koji je također ubijen na Ovčari, a čiji posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.

Davor Puklavec Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos / CROPIX

Kolona sjećanja Pogledaj cijelu fotogaleriju

Tri predsjednika položila i vijence na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na kojem su pokopani poginuli i ubijeni tijekom tromjesečne agresije srpskih vojnih i paravojnih snaga na Vukovar.

Osim visokih državnih dužnosnika, vijence su položili i predstavnici Oružanih snaga, Ravnateljstva policije, pripadnici 204. brigade, vukovarska Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanstva svih hrvatskih županija te gradova Vukovara, Dubrovnika i Zagreba.

Dolaskom na Memorijalno groblje sudionici su 'križnog puta' položili su ruže na grobove poginulih i ubijenih branitelja i civila. Molitvu za vukovarske žrtve predvodio je mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki. Potom je služena i sveta misa za sve poginule i nestale koju je predvodio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.

Bitka za Vukovar trajala je 87 dana, a obrana grada slomljena je nakon tromjesečne opsade pripadnika JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Opkoljeni Vukovar branilo je više od 1.800 pripadnika ZNG-a i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a, među kojima je bilo 400 žena i 93 maloljetna branitelja.

Do sloma obrane grada, po podacima vukovarske bolnice, u srpskoj su agresiji na Vukovar poginula 1.624 hrvatska branitelja i civila, a procjenjuje se da je ranjeno više od 2.500 ljudi. U srpske koncentracijske logore odvedeno je više od 7.000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila. Iz grada je protjerano više od 22.000 Hrvata i drugih građana nesrpske nacionalnosti.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba još uvijek se nalaze imena 306 hrvatskih branitelja i civila iz Vukovara.