Nakon topničkog napada postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo uništavajući kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idući dana.

Tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Škabrnje počinje okupljanjem ispred crkve sv. Marije, odakle će u 16 sati krenuti Kolona sjećanja kroz Škabrnju do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.

U nedjelju, 18. studenoga, na sam dan stradanja Škabrnje mnoga će izaslanstva položiti vijence na spomen-obilježju masovne grobnice, a misu će u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije prevoditi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Središnja komemoracija na Trgu dr. Franje Tuđmana počinje u 12 sati. Program obilježavanja 21. godišnjice stradanja Škabrnje završava u ponedjeljak, 19. studenoga, mimohodom Benkovac-Nadin-Škabrnja.

Osim Zorane Banić, koja je pravomoćno osuđena i odslužila je zatvorsku kaznu od šest godina, nitko od nalogodavaca strašnih zločina nije priveden. Sedamnaest počinitelja zločina osuđeno je u odsutnosti, ali još njih 16 nije dostupno hrvatskom pravosuđu.

Zbog zločina u Škabrnji vođeno je više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Milan Babić, kao predsjednik tzv. srpske krajinske oblasti, bio je osuđen na 11 godina zatvora. Milan Martić, načelnik kninske milicije, sekretar unutarnjih poslova i ministar obrane i unutarnjih poslova tzv. srpske krajinske oblasti te predsjednik te samozvane tvorevine izdržava kaznu od 35 godina.