Sindikat hrvatskih učitelja, koji je s 811 podružnica i 28.199 članova najveći granski sindikat, kreće u borbu da se u školama zadrži postojeće nenastavno osoblje. Naime, u sustavu osnovnog školstva zaposleno je gotovo osam tisuća pomoćnog osoblja, uglavnom domara te spremačica i kuharica, koji bi predloženim outsourcingom prešli u vanjske privatne servise
Najava izdvajanja neosnovnih djelatnosti u području javne uprave, dakle ne samo školstva, već i zdravstva, socijalne skrbi, znanosti i kulture, državnih službi, nagnala je 17 sindikata da udruže snage i krenu u zajedničku akciju protiv outsourcinga.
Voditeljica SHU-ovog područnog ureda Rijeka Ružica Polić ističe da će se u narednim sindikalnim akcijama, među kojima je najvažnije skupljanje potpisa za referendum od 5. do 18. lipnja, nastojati objasniti građanima što je to outsourcing i što bi značio u školama, vrtićima i drugim javnim službama.
'Onaj tko ima malene i mora ih ostaviti u školi ili vrtiću sat ranije jer ide raditi, zna što mu znače naše tete i domari. Oni su senzibilizirani za rad s djecom. To nisu puke čistačice, kuharice i tehničko osoblje, već su na usluzi djeci. Ne bih rekla da će kod privatnika biti manja kvaliteta što se tiče samog obavljenog posla, no rizik za naše djelatnike i djelatnice postoji. Hoće li ih poslodavac nakon isteka garantiranog vremena i zadržati? Za koju plaću? Što će biti s djecom? Danas u školama imamo djecu dobi od šest do 14 godina, neki put se nešto prolije, razbije prozor i slično, a naše tete čistačice i domari brzo dovedu sve u red i sigurno neće ostaviti dijete samo ili mokro.
Logično je da će svaki privatnik organizirati posao onako kako to njemu najbolje odgovara. Roditelji danas idu na posao sa sigurnošću jer ostavljaju djecu tetama u koje imaju povjerenje, no što sutra kad ih u školi ili vrtiću ne bude?', pita se naša sugovornica, slikovito opisujući neke od situacija o kojima predlagač outsourcinga zacijelo nije razmišljao.
Sindikat hrvatskih učitelja stoga u suradnji s još 16 sindikata javnih i državnih službenika priprema referendum na kojem bi se glasalo za donošenje zakona protiv outsourcinga - izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i privatnom sektoru.
Naime, prema podacima iz Vladine prezentacije 'Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi – prilike za privatni sektor i gospodarstvo' outsorcingom bi mogao biti obuhvaćen 26.501 zaposlenik, od čega ih je na poslovima čišćenja zaposleno 13.763, održavanja 4.308, pranja i peglanja 995, pripreme hrane i pića 4.493, prijevoza 2.065 i zaštite 877.
Koordiniranom istovremenom akcijom 17 sindikata s ukupno preko 125 tisuća članova, građane bi se pitalo da li su za to da se na referendumu usvoji zakon kojim se zabranjuje izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti iz javnih i državnih službi. S obzirom da je u javnim i državnim službama 250 tisuća zaposlenih, sindikalci računaju da će uz angažman i članova obitelji bez problema skupiti potrebnih 450 tisuća valjanih potpisa.
Umirovljeni učitelj i jedan od koordinatora, Ivan Piškulić iz Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, veli da su se sindikati odlučili na udruženu referendumsku akciju jer je to jedini način da se spriječi državu da maćehinski postupi prema određenoj grupaciji.
'Očito da oni koji vode ovu državu ne shvaćaju što znači osnovna škola na selu ili nekom manjem mjestu. I u gradu imate, na primjer, škole koje rade u tri smjene pa su te spremačice ili kućni majstori zapravo ljudi koji su praktično stalno prisutni u školi, poznaju djecu i jako dobro znaju što se u školi događa. Koga ćete zvati ako se iznenada pokvari grijanje u školi, osvjetljenje ili dijete ostane zaključano jer se pokvarila brava na nekim vratima? Ti se ljudi ne brinu samo za to da sve bude čisto i uredno, nego i za sigurnost te djece', zaključuje Piškulić, napominjući da je i sam radio u školi s tisuću učenika u tri smjene.
