Upitan jesu li koalicijski partneri jedinstveni u provođenju svoje ekonomske politike te je li točan dojam da se njihova vizija napretka rasplinula s obzirom na to da su smanjili plaće zaposlenima u državnom i javnom sektoru za tri posto (osim nastavnicima i profesorima), ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže da vlada 'apsolutno jedinstvo'.

'Najmanje što nam danas treba je da mislimo na pojedinačne uspjehe. Oni koji tvrdo drže svoj stav i ne prilagođavaju se globalnim promjenama neće proći dobro', objasnio je Vrdoljak odustajanje od razine plaće kao 'zadnje linije obrane' o kojoj su govorili u predizbornoj kampanji.

Ministar regionalnog razvoja Branko Grčić podsjetio je na probleme hrvatskog gospodarstva i na pad investicija za 35 posto u posljednje četiri godine: 'Oko sto tisuća ljudi neto (dakle, kada oduzmemo broj novozaposlenih i otpuštenih) izgubilo je posao. Imali smo preko 100 tisuća ljudi zaposlenih u realnom sektoru i 12 tisuća ljudi više u javnom sektoru. I to usred krize! Oko 50 tisuća ljudi izgubilo je posao u industriji, oko 30 tisuća u trgovini i 35 tisuća u građevinarstvu. S time se ova vlada suočila i sve što činimo je to da guramo u obnovu investicija, a investicije znače i posao.'

'Sve što Ivan i ja radimo je da pokušavamo jačati poslovnu klimu i otklanjamo prepreke javnim i privatnim investicijama. To je put dubokog oranja i rješavanja problema slučaj po slučaj, jedan po jedan. Nema ništa od čekanja da vam nešto padne s neba!' - upozorava Grčić. 'Moramo imati i malo sreće. Ove godine sam umjereni optimist, a nadam se da ću sljedeće godine biti potpuni optimist.'

Upitani hoće li Vlada kod izmjena međudioničarskog ugovora s mađarskim MOL-om morati odustati od prava prvokupa, Vrdoljak je rekao da će Vlada preuzeti sve obaveze EU-a, ali na način da se omogući najveća korist za Inu i građane. 

Ministar regionalnog razvoja Grčić upitan je hoće li Slavonija lošije proći zbog podjele Hrvatske na dvije statističke regije i nove karte regionalnih potpora? Naime, nova pravila nalažu da poduzetnici iz Zagreba, Dalmacije i Slavonije mogu dobiti najviše 40 posto potpora iz fondova EU-a (od ukupne svote koju misle uložiti u posao), a prema staroj podjeli Slavonci su mogli dobiti čak 50 posto. 

Ipak je na to pitanje najprije odgovarao slavonac Vrdoljak: 'Ja sam u Saboru prije mjesec i pol dana rekao da mi daju listu projekata koji su ugroženi u Slavoniji i da ću primiti svakoga od njih, da ću osobno preuzeti i pratiti svaki od tih projekata. Što se dogodilo? Nema liste projekata! Ili neka mi daju listu projekata ili neka mi prestanu prodavati demagogiju. O Slavoncima se uvijek isti ljudi brinu, a oni su sve siromašniji i siromašniji.'

Ministar Grčić istaknuo je da su svi u Hrvatskoj po tom pitanju isti te je dodao: 'To je stvar trenutka u kojem se nalazimo i kartu potpora je trebalo prilagoditi toj situaciji. Hoće li Slavonija novom podjelom biti oštećena? Neće! Kad je riječ o poduzećima, Slavonija neće biti ni za euro zakinuta, jer pitanje je ide li osam posto za poduzetnike, a 92 posto je za infrastrukturne i druge projekte.'

'Znamo što znači regionalni razvoj i što znači poticaj u mom Osijeku ili Zagrebu', rekao je Vrdoljak. 'Moj Osijek i moja Slavonija imaju konkurentske prednosti koje Zagreb nikad neće imati. Ima dobre ljude, čistu zemlju, dosta vode, blizinu Budimpešte, Beograda i Sarajeva. Slavonija samo ima loše vodstvo. Kako su u Slavoniji i male plaće, to je također konkurentska prednost za ulagače. (...) Nemojte nam socijalu davati u Slavoniju, dajte nam šansu da iskoristimo svoju pamet!'

Grčić je kazao kako će Slavonija profitirati i jer potpore za poljoprivredu najviše idu u nju: 'To je prirodni prostor za koje su te potpore namijenjene. Ta priča da će Slavonija biti zakinuta potpuno je promašena. Evo, Osijeku ide 72 milijuna eura za projekt vodoopskrbe. To nije malen novac za početak.

Upitan za rast inflacije i ekspresno revidiranje gospodarskog rasta koji je trebao biti 1,8 BDP-a, a sada je (dva mjeseca kasnije) prepravljen u plan od 0,7 posto rasta BDP-a, Grčić je rekao da to ne možemo nazvati porazom Vladine gospodarske politike: 'Mi smo u izradi proračuna krenuli od pretpostavke da ćemo realizirati vrlo optimističan plan. On je podrazumijevao 11,5 posto ukupnog rasta investicija i za 1,8 posto rast BDP-a. Išli smo u rizik s projekcijom, bili smo na rubu deficita iz 2012. godine... Kada smo dobili neka upozorenja, opredijelili smo se za rebalans proračuna. Idemo na rezanje kapitalnih ulaganja i bilo bi nepošteno da kažemo da ćemo ostvariti istu stopu rasta. To je to. Ja sam rekao da bih bio zadovoljan sa svakom stopom rasta.'

Kada je u pitanju inflacija, Grčić je kazao da je oko četiri posto iznosila već prošle godine i da se taj val i rast na pet posto prenio na ovu godinu, ali očekuje da će se situacija stabilizirati do ljeta.