„Poručujem im da ćemo se kao pravobraniteljstvo potruditi da im omogućimo pravo na kretanje, da mogu izaći i da ne proživljavaju zatvorenost, zapravo preživljavaju u tim ustanovama", rekla je Slonjšak koja je kroz plač objasnila da joj je o tome teško govoriti jer osjeća koliko je tim osobama teško.

Pravobraniteljica je to rekla u Hrvatskom saboru kojem je podnijela Izvješće o svom radu u prošloj godini u kojem je navela da su napravljeni neznatni kvalitativni pomaci u politikama prema osobama s invaliditetom. Posebno je, ističe, vidljiv nedostatak sustavnih rješenja za posebne kategorije kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju najranije dobi.

Zastupnicima, od kojih je redom dobivala pohvale za rad, poručila je kako je na njima veliki zadatak. Trebate se što više educirati i posjetiti različite institucije, udruge, razgovarati s osobama s invaliditetom, one su dio ovog društva, zaslužuju punu pažnju i podršku, kazala je.

Nevidljivi ljudi

Upozorila je na brojne probleme tih ljudi, od povećanog rizika od siromaštva, slabe zaposlenosti, do neriješenog međugradskog i međužupanijskog prometa.

Pomaka ima, ali osobe s invaliditetom su u mnogim krajevima Hrvatske nevidljivi ljudi, jer nemaju izaći, kretati se, uključiti se.

Zastupnicima je poručila i kako kontinuirano treba raditi na promjenama, da osobe s invaliditetom ne mogu imati ista, linearna prava, jer to nije pravedno. Svaka osoba s invaliditetom je osoba za sebe, dok zakonski i podzakonski ne uredimo da te osobe dobiju ono što im je potrebno, imat ćemo probleme o kojima govorim 12 godina, rekla je Sonjšak.

Najavila je da će uskoro biti objavljeno „izvješće u sjeni“, odnosno izvješće koje je njen Ured krajem 2019. podnio UN-ovu odboru za prava osoba s invaliditetom ukazujući na stanje i položaj tih osoba u Hrvatskoj, naglašavajući pozitivno i negativno, odnosno preporuke koje nisu ispunjene od 2015.