Predsjednik slovačke vlade Eduard Heger otkrio je prošlog petka da je Bratislava donirala protuzračni sustav S-300 Ukrajini nakon što je ona tražila da joj se pomogne u obrani od ruske agresije. Riječ je o jedinoj bateriji tog sovjetskog sustava koji je Slovačka naslijedila nakon raspada zajednice Češke i Slovačke 1993. godine. Zauzvrat, slovački saveznici iz NATO-a postavit će na teritoriju te zemlje četvrti sustav Patriot američke proizvodnje kako bi osigurali njezin teritorij, a samim time ojačali istočno krilo NATO-a, čija je članica i Slovačka.

Slovački ministar obrane Jaroslav Nad precizirao je da će baterija Patriot stići ovog tjedna te će svojim postavljanjem ojačati protuzračnu obranu, uz ranije pristigle sustave tog tipa iz Nizozemske i Njemačke. Nad nije precizirao odakle stiže četvrta baterija Patriota, ali je naglasio da će ti sustavi ostati na teritoriju Slovačke koliko god to bude potrebno.

Premijer Slovačke Heger kazao je u ponedjeljak da Bratislava ne isključuje isporuku sovjetskih borbenih zrakoplova MiG-29 Ukrajini, ali je naglasio da je to moguće samo ako se istovremeno organizira alternativna zaštita slovačkog zračnog prostora. Heger je, nakon sastanka s belgijskim kolegom Alexandrom de Crooom, priznao da Slovačka ima problema sa servisiranjem svojih MiG-ova sovjetske proizvodnje bez opskrbe iz Rusije nakon što se ta država našla pod dosad neviđenim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu.

Ruski mehaničari u slovačkim bazama!?

'Postsovjetska oprema nije održiva bez ruskih zaliha i mi ih u ovom trenutku niti ne želimo', rekao je Heger govoreći o slovačkim MiG-ovima, ali ne precizirajući količinu donacije ni detalje o isporuci. Valja podsjetiti na to da su ranije rasprave o doniranju MiG-ova 29, koje također koriste NATO-ove članice Poljska i Bugarska, zaustavljene jer su ti planovi protumačeni kao prerizični zbog rastućih napetosti između Rusije i NATO-a.

Pojedini pak izvori tvrde da slovačke MiG-ove u njihovoj matičnoj bazi Sliač još uvijek održavaju ruski aviomehaničari koje tek očekuje repatrijacija pa se utemeljeno postavljaju dodatna sigurnosna pitanja: zašto su ti avioni još uvijek u blizini stručnjaka iz suparničkih krugova i jesu li možda podvrgnuti diverziji? Ministar Nad je, govoreći o održavanju tih aviona, ukazao na to da je Moskva prestala ispunjavati svoje ugovorne obaveze i da Bratislava namjerava prekinuti tu vrstu suradnje s Rusijom.

Prostorno mala Slovačka susjeda je Ukrajine, države koja je već više od mjesec i pol na meti ruske agresije, što je gurnulo Bratislavu u prvi plan obrane istočnog krila NATO-a. Iako članica NATO-a od 2004. godine, Slovačka nije pretjerano ulagala u svoje ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, uglavnom temeljene na dotrajaloj opremi sovjetskog porijekla. Stoga je aktualna situacija u Ukrajini dovela teritorijalno malu Slovačku s još manjim obrambenim kapacitetima pred nedoumicu kako obraniti vlastito nebo u najnepovoljnijem mogućem trenutku po tamošnje ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu.

Slovačka, naime, upravo prolazi kroz dugotrajan proces modernizacije ratnog zrakoplovstva ranije naručenim američkim višenamjenskim lovcima tipa F-16V Block 70/72, a oni bi trebali zamijeniti zastarjele MiG-ove.

Jedan jedini čuvar neba

Bratislava je još 2018. najavila modernizaciju ratnog zrakoplovstva kupnjom 14 lovaca F-16V, ali je njihova isporuka planirana tek za 2024. godinu. Iako su prvi slovački piloti već završili obuku na moderniziranim 'šesnaesticama', pretpostavlja se da će proći poprilično vremena od 'umirovljenja' aktualne flote MiG-ova do uvođenja novih F-16. Slovačka je najavom o donaciji MiG-ova Ukrajini ponudila rješenje Kijevu, ali istodobno je ostala bez lovačke komponente unutar svojeg ratnog zrakoplovstva.

Slovačko ratno zrakoplovstvo 'na papiru' u svojem sastavu ima 10 jednosjeda tipa MiG-29AS i jednosjed tipa MiG-29UBS, zapravo nadograđene verzije MiG-a 29A prema NATO-vim standardima. Te avione, dizajnirane za preuzimanje zračne nadmoći, modificirali su inženjeri i mehaničari ruske tvrtke RAC MiG 2007. i 2008. godine, ali pod nadzorom zapadnih stručnjaka koji su kontrolirali prilagodbu NATO-vim standardima.

Slovački MiG-ovi dobili su modernizacijom navigacijske i komunikacijske sustave tvrtke Rockwell Collins, identifikacijski sustav prijatelj-neprijatelj (IFF) tvrtke BAE Systems, nove staklene kokpite s višenamjenskim LC zaslonim i digitalnim procesorima, a opremljeni su i za integraciju sa zapadnom opremom u budućnosti. Međutim naoružanje zrakoplova ostalo je nepromijenjeno. Još je alarmantniji podatak da je trenutno jedino funkcionalno oružje u slovačkim MiG-ovima njihov top GSh-30-1 jer toj državi nedostaju projektili zrak-zrak srednjeg dometa R-27 i hipersonični R-37.

Isto tako, nekoliko izvora tvrdi da je u posljednje vrijeme zračni prostor Slovačke čuvao jedan jedini pilot jer su ostali letači iz 1. taktičke eskadrile na obuci zbog prijelaza na F-16 u SAD-u. Uz to, tvrdi se da je u letnom stanju samo jedan MiG-29AS te je, s ostalih 11 prizemljenih, stacioniran u bazi Sliač u samom središtu Slovačke. Ova je baza u fazi prilagodbe za nadolazeće američke F-16, a u njoj je posljednjih godina bilo smješteno dvadesetak slovačkih 'dvadesetdevetki', od kojih je polovica otpisana zbog dotrajalosti ili su uništene u nekoliko nesreća.

Spas iz susjedstva

Prema izvorima bliskim slovačkom ministarstvu obrane, Bratislava namjerava u popunjavanje vremenskog jaza između umirovljenja MiG-ova i uvođenja F-16 uključiti Češku za potrebe čuvanja zračnog prostora. Češka ima borbenu flotu švedskih višenamjenskih JAS-39C/D te se može pohvaliti hvaljenim dugodometnim raketama zrak-zrak Meteor, sposobnošću brzog djelovanja i stalnom spremnosti za borbu, a njezini piloti imaju iskustva u misijama zračne policije.

Iako se Prag nije službeno oglasio o slovačkom prijedlogu, glasnogovornica češke vojske Magdalena Dvorakova ukazala je na mogućnost da bi Gripeni mogli štititi slovačko nebo iz češke baze Mošnov, udaljene šezdesetak kilometara od granice dviju država.

Rat u Ukrajini iznio je na vidjelo još jedan problem za slovačko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, a to je nedostatak protuzračnih sustava. Bratislava, naime, ima samo četiri baterije mobilnog protuzračnog sustava srednjeg dometa tipa 2K12 Kub s poluaktivnim vođenjem. No ti sustavi, razvijeni u doba nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, nisu potpuno operativni te se koriste samo u obuci pa je mogućnost raketnog napada na Slovačku poprilično velika.

Iako se vjerojatno Rusija neće drznuti napasti članicu NATO-a, velika je mogućnost da potencijalno neispravni projektil pogodi slovački teritorij i 'razbije' zračni prostor te zemlje, kao što je bio slučaj s dronom koji je pao na Zagreb. Stoga su Njemačka i Nizozemska hitno poslale tri visokomobilna sustava MIM-104 Patriot kako bi se ojačalo istočno krilo NATO-a.

Suradnja slovačkog i češkog ratnog zrakoplovstva mogla bi se obnoviti nakon 2027., kada je predviđena modernizacija češke lovačke komponente. Slovaci bi se tada, prema nekim najavama, odužili Češkoj čuvajući njezino nebo nabavljenim avionima F-16. Zapadni sustavi zemlja-zrak poslužili bi pak u obrani sve dok Slovačka ne obnovi svoje protuzračne sposobnosti. Vojni analitičari slažu se s ocjenom da je rat u Ukrajini pokazao dvije stvari – ranjivost zračnih snaga članica NATO-a koje graniče s Ukrajinom s obzirom na dotrajalu opremu iz sovjetskog doba, ali i to da je bliska suradnja unutar zapadnog vojnog saveza ključna za njegova ratna zrakoplovstva i protuzračne obrane.