'To može biti samo desna vlada', kazao je Marjan Šarec u utorak, jasno davši do znanja da su njegov cilj prijevremeni izbori na kojima bi konsolidirao vlast, odnosno formirao snažniju i stabilniju vladu, te da nikakvo preslagivanje ne dolazi u obzir, posebno jer mu ankete trenutno idu u prilog. Međutim mogao bi se provesti kao Matteo Salvini, a koji je sredinom prošle godine srušio talijansku vladu u želji da fotelju drugog čovjeka zamijeni onom prvog. Kao što je poznato, Salvini se prekombinirao i završio je u dubokoj oporbi, odakle negoduje i dalje zaziva izbore.

Slovenska lijevo-liberalna vlada sastavljena je od pet stranaka: Liste Marjana Šareca (LMŠ), Socijaldemokrata (SD), Stranke modernog centra (SMC), Stranke Alenke Bratušek (SAB) i Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS), a kako nisu imali dovoljno ruku da sami formiraju vlast, iz parlamenta ih je još podržavala stranka Ljevica. Okupljeni su prvenstveno kao nekakav blok kako bi zaustavili povratak na vlast bivšeg slovenskog premijera i veterana slovenske politike Janeza Janše, a koji je dobio najviše glasova na izborima.

Odmah od početka bilo je jasno da će Šarec teško upravljati tako raznorodnom vladom u kojoj kao ministri sjede i dva bivša premijera: Miro Cerar i Alenka Bratušek. Vlada je cijelo vrijeme trajanja bila slaba i nestabilna i kao takva teško je donosila odluke.

U objavi na Facebooku u utorak Šarec je pojasnio svoj potez. Negirao je navode da je podnio ostavku zbog odlaska ministra financija, člana njegova LMŠ-a Andreja Bretoncelja, već je za raspad optužio koalicijske partnere.

'Svima je jasno da su uzroci drugdje i ostavka je bila jedino moguće rješenje', poručio je Šarec te smatra da se problemi i pitanja što muče građane ne mogu riješiti bez podrške parlamenta. Situaciju mu je, tvrdi, otežala Ljevica jer je nekoliko puta glasala sa Slovenskom demokratskom strankom (SDS) protiv prijedloga vlade. Njegova stranka ima 13 zastupnika, podsjetio je, a neki su se s petoricom ponašali kao da ih imaju 30, zavapio je, jasno uperivši prstom u Stranku Alenke Bratušek. S obzirom na probleme u vodstvu DeSUS-a, prema Šarecu, nema smisla čak ni pokušati progurati nove ministre.

'S 13 zastupnika i trenutačnom koalicijom ne mogu ispuniti sva obećanja. No mogu ih ispuniti poslije izbora', rekao je Šarec u ponedjeljak, nakon što je raspustio vladu.

Plan o novim izborima Šarecu bi se mogao izjaloviti jer su mnogi zastupnici svjesni toga da više nikad neće uspjeti doći do lukrativne apanaže parlamentarnog zastupnika, spekulira se u slovenskim medijima. I stranka bivšeg premijera Mire Cerara, koju sada predvodi ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, i Stranka Alenke Bratušek daleko su ispod izbornog praga i sigurno im ne odgovaraju izbori. I Šarec je svjestan opasnosti koja mu prijeti pa nudi mogućnost suradnje putem koje bi dio ljudi iz SMC-a uveo u novi parlament.

Ključar eventualne nove većine upravo je, kako piše mariborska Večer, pragmatični i ideološki neopterećeni ministar Počivalšek. Te novine navode da je Počivalšek uzeo u obzir Šarecovu ponudu, ali ga nije zadovoljila pa je ostavio vrata otvorena za razgovore sa SDS-om Janeza Janše i drugim strankama, ponajviše SAB-om Alenke Bratušek i 'trgovcem' Zmagom Jelinčićem te njegovom Slovenskom nacionalnom strankom (SNS), koji si ne mogu priuštiti izlazak na prijevremene izbore jer bi to bio njihov najvjerojatniji politički kraj. Počivalšek navodno ima ambiciju osobno preuzeti premijersku dužnost.

'Želim mu svu sreću', odgovorio je pomalo zajedljivo Šarec na pitanje slovenskih novinara da komentira tu mogućnost.

Za to vrijeme Janša okreće pilu naopako i govori da su izvanredni izbori najbolja mogućnost, ali ne treba sumnjati u to da će ovaj iskusni političar znati iskoristiti priliku da ponovno preuzme uzde vlasti i bez izbora ako mu se ukaže prilika za to. Da vrlo brzo očekuje izbore, za tportal je izjavio u studenom prošle godine na samitu EPP-a u Zagrebu.

Problemi za vladu Marjana Šareca započeli su početkom studenog prošle godine, kada je ostala bez potpore stranke Ljevica. Iako je još donedavno odbijao samu pomisao da podnese ostavku, pa zato neki njegov potez karakteriziraju kao iznenađujući, većini je bilo jasno kako će brzo morati priznati realnost da više nema većinu te raspustiti vladu.

Nakon odlaska Ljevice problemi su se pojavili u DeSUS-u, u kojem se dogodila smjena vodstva. Dugogodišnji predsjednik te stranke, Hrvatima dobro poznat Karl Erjavec izgubio je od ministrice poljoprivrede Aleksandre Pivec bitku za još jedan predsjednički mandat te je potom najavio odlazak i iz vlade u kojoj drži sektor obrane. Nevolje su kulminirale u ponedjeljak, nakon što je ministar financija iz premijerova LMŠ-a, Andrej Bertoncelj, ne navodeći razloge, podnio ostavku. To je bila kap koja je prelila čašu i odmah potom i sam Šarec podnio je ostavku.

Problem s Bertonceljom samo se nadovezao na činjenicu da se već 15 dana na premijerovu stolu nalazi ostavka ministra zdravstva Aleša Šabedera, također iz LMŠ-a. Smjena tri ministra ipak je previše za manjinsku lijevo-liberalnu vladu, čiji je opstanak ovisio o milosti desničara Zmage Jelinčiča, i za premijera koji ima očite probleme i u vlastitoj stranci. Glasanje o povjerenju novoj ministrici razvoja i kohezije Angeliki Mlinar krajem 2019. godine pokazalo je koliko je teško provlačiti odluke u takvoj konstelaciji snaga u parlamentu te je premijer odlučio prekinuti agoniju.

Razlog za to što želi na izbore je i činjenica da mu je popularnost porasla od prošlih izbora i mogao bi profitirati. Lista Marjana Šareca tijesno vodi prema anketama ispred oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) veterana slovenske politike i premijera u dva mandata Janeza Janše. Prema anketi agencije Mediana, LMŠ je na 15,1 posto ispred SDS-a, koji ima 14,1 posto podrške. U parlament bi još ušli SD, Ljevica i Nova Slovenija dok se DeSUS nalazi na rubu izbornog praga od 4,1 posto.

Prema anketama, dakle, izbori bi pomeli SAB, SMC i Jelinčičevu stranku, što bi otvorilo put prema formiranju stabilnije vlade. No uvijek postoji mogućnost da se pojavi neka nova politička platforma, što je obilježje slovenske politike posljednjih godina iako je trenutno nema na vidiku. Parlament će u srijedu primiti na znanje Šarecovu ostavku te nastaviti proceduru oko formiranja nove većine ili raspisivanja prijevremenih izbora.