Prema nedavnom istraživanju smrti od velikih vrućina u Europi, provedenom zbog niza toplinskih udara koji su izazvali pustoš diljem svijeta, one bi se mogle utrostručiti do kraja stoljeća, s nerazmjernim porastom broja u zemljama južne Europe
Do sada je hladnoća bila ta koja je predstavlja prijetnju u Europi, a neki stručnjaci tvrde da će se zbog klimatskih promjena štafeta predati vrućini, piše The Guardian. A kako su stariji ljudi uvijek osjetljivi na promjene temperatura, broj smrtnih slučajeva zbog vrućine mogao bi porasti jer je životni vijek sve duži te će većina onih koji umru biti stariji od 85 godina.
Smrtonosne temperature
Istraživači su rekli kako rezultati sugeriraju da bi klimatske promjene mogle predstavljati izazove za javne zdravstvene sustave, osobito tijekom toplinskih udara.
Smrti zbog toplog vremena mogle bi ubiti 129.000 ljudi godišnje. Trenutno broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi iznosi 44.000 na godišnjoj razini, a zbog klimatskih promjena njihov godišnji broj zbog hladnoće i vrućine u Europi mogao bi porasti s 407.000 na 450.000 do kraja stoljeća. Zemlje diljem Azije, Afrike, Oceanije i Amerike peku se na još smrtonosnijim temperaturama.
Predviđeno utrostručenje smrtnih slučajeva zbog vrućina u Europi nije jedino što čeka ljude jer one mogu prouzročiti pobačaje i negativno utjecati na mentalno zdravlje. Prijete i usjevima prvenstveno zbog nedovoljno kiše i posljedične suše, a povećat će se i broj šumskih požara te oštetiti infrastruktura, što će ozbiljno utjecati na gospodarstvo. Ekstremne vrućine imat će ozbiljne učinke na živote ljudi ne samo u Europi, nego diljem svijeta.
vezane vijesti
Znanstvenici su, proučavajući podatke o 854 grada kako bi procijenili smrtnost uzrokovanu visokim i niskim temperaturama diljem kontinenta, utvrdili da će vrućina ubiti više ljudi u svim dijelovima Europe, ali da će najteže biti pogođene zemlje južne Europe, Španjolska, Italija i Grčka.
Kako spriječiti ekstreme
Druge provedene studije tvrde da se na ekstremne vrućine može utjecati smanjenjem stakleničkih plinova, a da im se može prilagoditi poboljšanjem zdravstvene skrbi i promjenom infrastrukture, potičući time vlasti mnogih država da razmotre politiku smanjenja broja smrtnih slučajeva ulaganjima u bolnice, izradom akcijskih planova te izolacijama zgrada i kuća. Ponajviše bi se napori za prilagodbu trebali usredotočiti na regije s visokom stopom nezaposlenosti, siromaštvom, strukturnim gospodarskim promjenama, iseljavanjem i starenjem stanovništva jer su takva područja manje sposobna prilagoditi se klimatskim promjenama, stoga su više pogođena porastom smrtnih slučajeva.
