Uporište toj tezi daju nedavni valovi ekstremnih vrućina koje su zahvatile jugozapad Sjedinjenih Država te šumski požari koji su ovih dana izbili u Portugalu i pritom odnijeli više od 60 života te se navode kao jedni od najizravnijih posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Novoobjavljena studija upozorava kako će do 2100. godine tri od četiri stanovnika Zemlje biti izravno pogođen klimatskim promjenama koje će, pak, uzrokovati najmanje 20 ekstremno vrućih i vlažnih dana u godini ukoliko emisije stakleničkih plinova nastave rasti sadašnjim tijekom. Čak i ako se značajnije smanji emisija fosilnih goriva, kao što to predviđa Pariški sporazum o klimatskim promjenama, kombinacija povišene temperature i razine vlažnosti povećat će intenzitet i učestalost smrtonosnih toplinskih valova.

'Naš stav prema okolišu toliko je bezobziran da zapravo bježimo od dobrih izbora za budućnost', izjavio je za televiziju CNN Camilo Mora, izvanredni profesor Sveučilišta Hawaii i glavni autor upozoravajuće studije koji dodaje kako su naše mogućnost trenutno između loših i zastrašujućih.  

Prema Moru, mnogi ljudi diljem svijeta već plaćaju konačnu cijenu toplinskih valova, dok projekcije najavljuju kako će se negativni trend nastaviti nesmiljenim tijekom.

Međunarodni tim znanstvenika predvođenih Morom analizirali su toplinske valove unazad stotinu godina kako bi odredili vremenske uvjete koji predstavljaju najveći rizik od smrtnosti kod ljudi.

Koristeći podatke o 783 smrtonosna toplinska udara u 164 grada u 36 zemalja, istraživači su otkrili zajednički prag kada toplinski val postaje smrtonosan. Trenutno, jedna trećina svjetske populacije smještene na 13 posto zemljine površine doživljava najmanje 20 dana godišnje kada je dostignut smrtonosni prag. Do 2100. godine, taj će postotak ovim tempom zahvatiti 74 posto ukupnog stanovništva rasprostranjenog na 47 posto Zemljine površine.

'Ukoliko učinimo najbolje što možemo i pridržavamo se Pariškog sporazuma i nadalje će polovica čovječanstva biti na udaru toplinskih valova. Ukoliko, pak, ne učinimo ništa udari će vrlo brzo zahvatiti 70 posto svjetske populacije', upozorio je Moro.

Studija, također, pokazuje kako će najveća prijetnja životu biti u tropskim područjima poput Indonezije koja je trenutno na samom rubu smrtonosnog praga. Dodatni problem kod većine tropskih zemalja predstavljat će njihovi slabi ekonomski kapaciteti za zaustavljanje klimatskih promjena te ljudima iz tropskih područja ne preostaje ništa do adaptiranja na postojeće stanje, preseljenje u područja s hladnijom klimom ili da jednostavno nestanu.