Iako je Srbija veliki proizvođač hrane, Srbi su lani jeli crnogorske čvarke, vijetnamske somove, makedonski krumpir, a pili su izvorsku vodu iz Hrvatske i Crne Gore. Osim hrane, u Srbiju se uvoze i bubamare, miševi, štakori, svinjske i konjske čekinje i repovi, sperma bikova, pa čak i lišće i granje koje im stiže iz Nizozemske. S druge strane, Srbija u svijet izvozi koprivu, metvicu, kamilicu, a srbijanske su vunene čarape osvojile mnoga strana tržišta
Prema podacima Uprave carina, prošle se godine u Srbiju, iako je ona velik proizvođač svinjskog mesa, uvezlo gotovo devet tona čvaraka iz Crne Gore, za koje je plaćeno 30.000 eura. U tu se poljoprivrednu zemlju uvozio i krumpir, za koji je plaćeno tri milijuna eura, a stigao je uglavnom iz Makedonije.
Prema pisanju Kurira, Srbi su uvozili i izvorsku vodu iz Crne Gore i Hrvatske te kokošja jaja iz prekooceanskih zemlja, a domaće somove na trpezama su zamijenili vijetnamski somovi za koje je plaćeno preko 11 milijuna eura. Srbijanski su uvoznici lani uvozili čak i mrkvu, crveni i bijeli luk, grah i jabuke čiji je pak izvoz u Rusiju lani povećan za 100 posto.
Stručnjaci tvrde da je posljedica povećanog izvoza drastičan rast cijena hrane, pa su za nepunih godinu dana u Srbiji poskupjele doslovno sve namirnice. Krumpir je tako poskupio za čak 96,98 posto, a jabuke za 73,21 posto.
UVOZNI MIŠEVI, BUBAMARE I LIŠĆE
Osim prehrambenih proizvoda, u Srbiju su iz Belgije i Slovačke stigle čak i bubamare, iako je, kako piše Kurir, u nekim krajevima Srbije prošle godine bila prava najezda tih kukaca. Naši istočni susjedi uvozili su i miševe, štakore, crviće za sportski ribolov, svinjske i konjske repove i čekinje, spermu bikova te lišće i granje iz Nizozemske, a u terapeutske je svrhe uvezena i ljudska krv.
IZVOZ KOPRIVE I VUNENIH ČARAPA
Srbija je, s druge strane, u svijet izvozila svoje biljke. U 2010. godini od izvoza metvice zaradila je oko 141 milijun eura, od kamilice oko 30 milijuna te 2,7 milijuna eura od izvoza koprive. Vunene čarape 'made in Srbija' osvojile su tržišta Kanade, Norveške, Češke, Slovačke, Hong Konga i Slovenije. Na vunenim su čarapama Srbi tako zaradili preko milijun eura. Kad se sve zbroji i oduzme, vanjskotrgovinski deficit Srbije iznosi oko sedam milijardi dolara, piše Kurir.
'VLADA OTVORILA VRATA SPEKULANTIMA!'
'Vlada je širom otvorila vrata spekulantima poljoprivrednim proizvodima, a cijenu na kraju plaćaju građani. Primjer je pšenica koju ćemo, umjesto da smo je otkupili od poljoprivrednika po nižoj cijeni, morati uvoziti po višim cijenama zbog spekulanata koji je izvoze', izjavio je za Kurir Saša Đogović, ekonomist iz Instituta za tržišna istraživanja. Naglasio je da se potreba za uvozom povećava onda kada vlada ne stimulira domaće proizvođače.
