Stručnjaci su početkom prošle godine najavljivali da bi se mogao ponoviti El Niño epskih razmjera kakav je zabilježen 1997. No kako je godina odmicala, prognoze su slabile. Potkraj 2014. postalo je jasno da će El Niño kasniti kao i da neće imati snagu kakvu često ima.

El Niño se obično razvija krajem godine, a vrhunac doseže između prosinca i travnja. Nekim dijelovima svijeta, osobito jugozapadu SAD-a donosi obilnije oborine. Nažalost, američka meteorološka agencija NOAA prošli je tjedan objavila da snaga ovogodišnjeg El Niña neće biti dovoljna da prekine strašne suše u Kaliforniji.

Što je El Niño?

Prema našem klimatologu prof. dr. sc. Mirku Orliću španjolskom riječju El Niño naziva se topla struja na površini oceana koja se svakih nekoliko godina javlja ispred obala Ekvadora i Perua u vrijeme Božića. Odatle i potječe naziv koji znaci Djetešce, odnosno mali Isus. Nastup tople struje praćen je odlaskom riba iz toga ribama bogatog područja i zamiranjem ribarstva. El Niño obično prethodi kišama i poplavama u primorju Ekvadora i Perua.

Kako nastaje El Niño?

Pojednostavljeno El Niño je rezultat međudjelovanja atmosfere i mora u području ekvatorskog Pacifika. Kada kulminira, u moru se stvaraju valovi koji nakon godinu ili dvije dovedu do zahlađenja istočnog Pacifika, do pojačavanja pasata i konačno pojave La Niñe (djevojčica). Obratno, La Niña pogoduje nastanku valova koji s vremenom uzrokuju zatopljenje istočnog Pacifika, slabljenje pasata i razvoj El Niña. Pojava nije pravilno periodična; pojedini ekstremi javljaju se s razmakom od dvije godine do 10 godina.

Kako utječe na Hrvatsku?

Utjecaj El Niña na Europu nije jak, ali ipak postoji. U Hrvatskoj on uglavnom tijekom zimskih mjeseci podržava anomalno niski tlak zraka, donosi nešto nižu temperaturu zraka na sjeveru zemlje i višu na jugu te više oborina u cijeloj zemlji. No atmosferske prilike nad Europom i Hrvatskom ne ovise samo o El Niñu; važne su i druge anomalije površinske temperature mora - posebno one u sjeverozapadnom Atlantiku, kao i procesi koji se zbivaju u samoj atmosferi.

Primjerice zima u Zagrebu tijekom nekoliko većih El Niña u proteklih četrdesetak godina bila je u usporedbi s uobičajenim zimama topla (1957./58.), prosječna (1972./73.), topla (1982./83.), hladna (1986./87.) i topla (1991./92.). To pokazuje da El Niño nije ni jedini niti dominantan čimbenik klime u nas.

Znanstvenici u nevjerici

Stručnjaci NOAA-e za sada ne mogu objasniti zašto se predviđanja s 50-postotnom vjerojatnošću da će se krajem 2014. razviti jak El Niño, nalik na onaj iz 1997., nisu ostvarila.

'Zašto su ove dvije godine, koje su u početku izgledale tako slične, na kraju ispale tako različite?' pita se Gabriel Vecchi klimatolog iz NOAA-e.

Vecchi smatra da će ovaj neobičan slučaj biti koristan za korigiranje postojećih modela predviđanja El Niña.

'On nas prisiljava da provjerimo naše pretpostavke, da revidiramo naša gruba pravila te da potražimo potpunija objašnjenja i pouzdanije modele', dodao je.

Ove godine ga nećemo previše osjetiti

Naša klimatologinja doc. dr. sc. Ivana Herceg Bulić kaže da prema svim dosadašnjim pokazateljima utjecaj tropskog Pacifika na Europu, a time i na Hrvatsku postoji.

'Međutim, on je relativno slab. Postaje znatno jači kada se podudari i gura u istom smjeru s nekim drugim utjecajima koji su jači i bliži Europi.

Čini se da je na Europu najjači upravo utjecaj El Niña koji je odgođen od zimskog na proljetni. Ovaj bi stoga mogao biti zanimljiv za nas. No on je ipak toliko slab i izmiješan s utjecajem sjevernoatlantske oscilacije koja je jaka u Europi da mislim da ne možemo govoriti o jakom utjecaju El Niña, osobito ove godine', rekla je Herceg Bulić.