Jutarnji list ugrubo je izračunao da bi taj trošak na mjesečnoj razini mogao iznositi čak 96 milijuna kuna. Naime, oko 240.000 je zaposlenika u državnom i javnom sektoru, uključujući administraciju i zaposlenike u školstvu, zdravstvu, socijali i MUP-u. Tu je još oko 17.000 zaposlenika u Oružanim snagama, a državne tvrtke zapošljavaju oko 45.000 ljudi. Procjena je da je na lokalnoj razini u administraciji, komunalnim tvrtkama i ustanovama zaposleno oko 66.000 ljudi, što znači da ukupno opća i lokalna država zapošljava oko 368.000 ljudi.

Ako se u obzir uzme najoptimističnija opcija da je cijepljeno i preboljelo covid-19 oko 70 posto zaposlenika javnog i državnog sektora, onda se dolazi do brojke da je otprilike 110.400 ljudi koje će trebati testirati dvaput tjedno.

Prema najnovijoj odluci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 4. studenog, cijena najpovoljnijeg, brzog antigenskog testa je 108 kuna, dok se cijena PCR testa penje na 390 kuna. Ako će se zaposlenici testirati brzim antigenskim testom, samo jedno testiranje svih tih ljudi državu i lokalnu samoupravu koštat će oko 12 milijuna kuna, odnosno tjedno će porezni obveznici plaćati 24 milijuna kuna samo za testove zaposlenika javnog i državnog sektora, što nas dovodi do računice od gotovo 100 milijuna kuna mjesečno.

Ugrubo, u dva mjeseca, do kada je najavljeno da se više neće priznavati ni testovi, već samo potvrde o cijepljenju i preboljenju, državni i lokalni proračuni mogli bi ostati bez oko 200 milijuna kuna koji će otići na testiranje zaposlenika. Bugarski premijer Bojko Borisov u travnju je otkrio kako je Europska komisija potpisala novi ugovor s farmaceutskom kompanijom Pfizer/BioNTech za nabavu cjepiva protiv covida-19 u 2022. i 2023. po cijeni od 19,50 eura po dozi.

To znači da bi s istim iznosom koji bi država mogla potrošiti na testiranje zaposlenika u dva mjeseca, Hrvatska mogla nabaviti još 1,4 milijuna doza Pfizerova cjepiva.