Vjerojatnost da će se klima na Zemlji uskoro naći pod utjecajem fenomena poznatog kao El Niño prema najnovijim stručnim predviđanjima postala je vrlo velika. Kako će se to odraziti na naše krajeve?
Neki stručnjaci najavljuju da bi El Niño mogao postati najveća meteorološka i klimatska priča u 2014. i 2015. Naime, poznato je da njegov utjecaj zna biti katastrofalan za tihooceanske obale Čilea, Novog Zelanda, Australije i Sjeverne Amerike. Prema nekim statistikama s njime raste broj uragana na Pacifiku, a smanjuje se na Atlantiku.
El Niño je klimatska pojava uzrokovana pojasom neuobičajeno tople oceanske vode koji se povremeno stvara uz pacifičke obale Južne Amerike. Obično se može najaviti kada vode budu za najmanje 0,5°C toplije od prosjeka kroz duže razdoblje od tri ili više mjeseci. Ovisno o lokaciji, uzrokuje snažno izražene vremenske ekstreme kao što su vrućine, suše, kiše i poplave, a time nerijetko i velika razaranja i štete. Primjerice za jakih El Niña u Indiji znaju izostati monsuni pa nastaju velike suše. U prijevodu sa španjolskog znači 'mali dječak', a odnosi se na Isusa budući da se u Latinskoj Americi formira u vrijeme Božića. Javlja se u periodima od dvije do sedam godina najmanje posljednjih tristo godina. Početkom osamdesetih prvi je put privukao pažnju šire javnosti jer je izazvao veliki broj smrtnih slučajeva.
Do pred kraj prošlog stoljeća smatrao se lokalnom pojavom, no danas se zna da utječe na klimu gotovo svih dijelova svijeta. Ipak, njegov utjecaj na Europu je značajno manji nego na zemlje bliže Tihom oceanu. Jedno novije istraživanje predstavljeno u časopisu Nature Climate Change pokazalo je da bi s globalnim zagrijavanjem broj super-snažnih El Niña mogao značajno porasti. Najrazorniji do sada zabilježen je od 1997. do 1998. godine. Uzrokovao je štete procijenjene na 35 do 45 milijardi dolara te odnio oko 23.000 života.
U Hrvatskoj vrućine
U SAD-u će El Niño uzrokovati blažu zimu, a nekim jugozapadnim saveznim državama ugroženim dugim sušama poput Kalifornije i Teksasa mogao bi donijeti dugo očekivanu vlagu.
U Indoneziji, koja je pravi epicentar ovog fenomena, mogao bi uzrokovati razorne suše, a s njima i porast cijena kave, kakaa i palminog ulja na svjetskim tržištima. Borneo bi mogli poharati veliki požari, a slične probleme mogu očekivati i stanovnici jugoistočne Australije.
U sjevernijim gradovima Europe kao što je Pariz jesen bi mogla biti vjetrovitija. Još dalje na sjeveru, u Skandinaviji i Sibiru, zima bi mogla biti hladnija od prosjeka.
Južnijim gradovima kao što je Rim El Niño obično donosi ljetne vrućine i toplije jeseni, a slično se očekuje i u Hrvatskoj. Meteorolog Zoran Vakula prošli je mjesec najavio da bi ovogodišnje ljeto moglo biti toplije od prosjeka, odnosno da nas čekaju valovi ekstremnih vrućina.
Dr. sc. Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, kaže kako postoje indicije da će ove godine na ljeto ili na jesen krenuti El Niño prosječne snage.
'Amerikancima je lakše i važnije prognozirati El Niño zato što su bliže izvorištu pa im signal dođe brže i izraženije. Kod nas on stiže kasnije i raspršeniji. Efekti El Niña prenose se do nas i u druge krajeve udaljene od izvorišta preko tzv. telekonekcija - daljinskih veza. One se uvelike sastoje od tzv. Rossbyjevih i drugih valova te ostalih poremećaja', rekao je naš klimatolog.
'Kod nas će El Niño uzrokovati nešto blaže jesensko i zimsko vrijeme te izraženije oborine, no ostale detalje je teško odrediti. Teško nam je predvidjeti koliko će često k nama dolaziti fronte sa sjevera ili sa zapada. To je kod nas teže prognozirati na sezonskoj skali. Dakle mi možemo ugrubo prognozirati da ćemo imati blažu jesen nego što je klimatološki prosjek te da bismo mogli imati više oborina. Ovo s oborinama moglo bi se odnositi i na zimu', objasnio je Grisogono.
Portal Slate prošli je tjedan na svojoj web stranici najavio da bi novi El Niño mogao biti pravi monstrum te detaljno predstavio učinke koje bi mogao imati na 60-ak gradova, država i regija svijeta
