El Niño koji će se manifestirati u narednim mjesecima vjerojatno će biti toliko moćan da će uzrokovati probleme u poljoprivredi i trgovini hranom
Klimatolozi najavljuju da bi najviše mogli poskupjeti riža, kava, šećer i kakao.
Snažni El Niño, koji će nekim dijelovima donijeti suše i vrućine, a drugima poplave, počeo se stvarati u tropskom Pacifiku. No dobrano kasni jer je prema ranim procjenama trebao doći još 2014. Znanstvenici su potom u ožujku javili da je počeo sa zakašnjenjem, ali i da će biti mnogo slabiji nego što se prognoziralo.
Naime stručnjaci su početkom 2014. najavljivali da bi se mogao ponoviti El Niño epskih razmjera kakav je zabilježen 1997. te da bi mogao postati najveća meteorološka i klimatska priča u 2014. i 2015. Kako je godina odmicala, prognoze su slabjele. Potkraj 2014. postalo je jasno da će kasniti, a mnogi su procijenili da ipak neće imati snagu kakvu često ima. Konačno su nedavno počeli stizati signali da fenomen ipak neće biti slab.
Prof. Adam Scaife iz britanskog Met Officea kaže da postoji 70 posto vjerojatnost da će ovogodišnji El Niño biti najmanje umjeren, a postoji mogućnost da bude snažan kao 2009/2010. ili čak ekstreman kao 1997/1998. godine.
Iako je za sada prerano da se precizno procijeni njegova snaga, stručnjaci upozoravaju da bi čak i umjereni El Niño mogao uzdrmati svjetska tržišta hranom.
Dr. Nick Klingaman s University of Reading ističe da su plantaže kave u Brazilu već sada na rubu propasti. U Australiji, kaže, manjak kiša mogao bi poharati plantaže banana i šećerne trske, a mogao bi zadati i težak udarac stočarima.
Umjereni El Niño 2002. uzrokovao je sušnu sezonu monsuna u Indiji koja je rezultirala slabijim urodom riže.
'Većina El Niña u povijesti utjecala je na globalne cijene hrane. Obično smo bilježili rast cijena od pet do 10 posto na stvari poput kave, soje i kakaa', rekao je Klingaman.
Katastrofe, uragani, suše, poplave
Utjecaj El Niña na vremenske prilike u Europi nije velik. No za tihooceanske obale Čilea, Novog Zelanda, Australije i Sjeverne Amerike zna biti katastrofalan. Prema nekim statistikama s njime raste broj uragana na Pacifiku, a smanjuje se na Atlantiku.
El Niño je klimatska pojava uzrokovana pojasom neuobičajeno tople oceanske vode koji se povremeno stvara uz pacifičke obale Južne Amerike. On nastaje kada izostanu istočni vjetrovi koji toplu vodu tjeraju prema Indoneziji. Kada izostanu na više mjeseci, tople vode se vraćaju prema obalama Južne Amerike. El Niño se obično može najaviti kada vode budu za najmanje 0,5°C toplije od prosjeka kroz razdoblje dulje od tri mjeseca.
U prijevodu sa španjolskog znači 'mali dječak', a odnosi se na Isusa budući da se u Latinskoj Americi formira u vrijeme Božića. Javlja se u razdobljima od dvije do sedam godina. Početkom osamdesetih prvi je put privukao pažnju šire javnosti jer je izazvao mnogo smrtnih slučajeva.
Najrazorniji je zabilježen 1997/1998. godine. Uzrokovao je štete procijenjene na 35 do 45 milijardi dolara i odnio oko 23.000 života. Neka istraživanja pokazala su da bi s globalnim zatopljenjem snaga El Niña mogla značajno rasti.
U Hrvatskoj vrućine
U SAD-u će El Niño uzrokovati blažu zimu, a nekim jugozapadnim saveznim državama ugroženim dugim sušama poput Kalifornije i Teksasa mogao bi donijeti dugo očekivanu vlagu.
U Indoneziji bi mogao uzrokovati razorne suše, Borneo bi mogli poharati veliki požari, a slične probleme mogu očekivati i stanovnici jugoistočne Australije.
U sjevernijim gradovima Europe kao što je Pariz jesen bi mogla biti vjetrovitija. Još dalje na sjeveru, u Skandinaviji i Sibiru zima bi mogla biti hladnija od prosjeka.
Južnijim gradovima kao što je Rim El Niño obično donosi ljetne vrućine i toplije jeseni, a slično se očekuje i u Hrvatskoj. Kod nas će El Niño također uzrokovati nešto blaže jesensko i zimsko vrijeme te izraženije oborine.
