Wagnerove trupe godinama, kao produžena ruka Rusije, vojno, politički i ekonomski djeluju diljem Afrike, od čega je Putin dosad imao veliku geopolitičku i ekonomsku korist. No što će se sad dogoditi s Wagnerovim plaćenicima nakon što je njihov šef Jevgenij Prigožin okrenuo leđa ruskom vojnom vodstvu
Prema riječima dopisnika njemačke televizije ARD, plaćenička skupina Wagner vojno je aktivna u najmanje 12 afričkih zemalja, no njezin ekonomski i politički utjecaj u međuvremenu se proširio na puno veći broj zemalja. Država Mali je primjerice potpuno ovisna o ruskoj vojnoj pomoći. S tamošnjom nacionalnom vojskom vagnerovci se bore protiv islamističkih ekstremista, a unatoč tome što bi trebali štititi tamošnje građane od neprijatelja, nusprodukt njihovih aktivnosti sve je potentniji strah među njima.
vezane vijesti
Nedavno izvješće UN-a sugerira da su vagnerovci bili krivi i za masakr u selu u središnjem Maliju prije godinu dana, kad je pobijeno više od 500 civila. Nakon objave izvješća malijska vlada izbacila je mirovnu misiju UN-a iz zemlje. Rusija je u početku iskoristila raspoloženje Malijaca protiv prisutnosti trupa iz Francuske (bivše kolonijalne sile), jačajući taj animozitet dezinformacijskom kampanjom. U međuvremenu se animozitet proširio i na koncept cijelog Zapada. Obrazac je to prema kojem je skupina Wagner već imala uspjeha u Srednjoafričkoj Republici.
Ondje su tijekom godine rasporedili 1800 svojih plaćenika koji su, boreći se protiv islamista, održavali predsjednika na vlasti. No nisu vojne aktivnosti te kojima su vagnerovci polučili najveći uspjeh. Prema izvješću Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GIATOC), ruski plaćenici vode vrlo lukrativan biznis trgujući zlatom, dijamantima i tropskim drvom.
Jedan od autora izvješća, Thierry Vircoulon, objašnjava da zlato koje izvoze iz Srednjoafričke Republike odlazi ili u Rusiju ili u Dubai, u kojem se može zamijeniti za internacionalne devize, što je Rusiji od velike koristi. Navodno se odnedavno tako trguje i zlatom iz Sudana.
Upravo takve lukrativne aktivnosti u nevojnoj sferi vratile su Kremlj na afričku pozornicu. Mnoge tamošnje vlade sretne su što imaju još jednog potencijalnog partnera osim Kine i Zapada. A Moskva se voli poigravati i kolektivnim sjećanjem, pa su tako u više navrata podsjećali tamošnje građane na to kako je SSSR 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća pomagao u narodnooslobodilačkim borbama mnogih afričkih zemalja.
Činjenica da je samo mali broj afričkih zemalja jasno stao na stranu Zapada, odnosno Ukrajine, kad je Generalna skupština UN-a osudila ruski agresorski rat u toj državi, također govori o povezanosti s ruskim potenciranjem naslijeđenog animoziteta prema Zapadu.
No što će sad biti s vagnerovcima u Africi nakon neuspjelog (odnosno prekinutog) puča njihova šefa Prigožina u Rusiji? Vircoulon kaže da je ruska vojska navodno već uhitila plaćenike u Siriji koji su bili u zajedničkoj vojnoj operaciji s tamošnjim oružanim snagama. On smatra da je sasvim moguće da je sljedeći korak Kremlja reorganizacija.
'Teško je očekivati da će Wagnerove operacije u zemljama poput Malija i Srednjoafričke Republike biti obustavljene. No Moskva bi mogla preimenovati skupinu plaćenika te im dati drugačiji identitet izvana i iznutra', dodaje ovaj stručnjak.
Ulf Laessing iz regionalnog programa Zaklade Konrad Adenauer za Sahel vidi to ovako. 'Ako Wagner i Prigožin ne prežive, onda će se nešto drugo iznjedriti iz toga. Posao u Africi je u geopolitičkom i ekonomskom smislu toliko unosan za Rusiju da sam siguran da će se nastaviti', smatra Laessing.
