Ministar MiroKovač isposlovao je to da u pregovaračka mjerila uđe kvalifikacija da Srbija treba izbjegavati preklapanje nadležnosti jurisdikcija prilikom suđenja za ratne zločine. Međutim, braniteljima se to čini nedovoljnim te su se obrušili na Vladu i optužili je za izdaju i pregovore s četnicima. SDP-ov Joško Klisović te europarlamentarka i predsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić također ne vjeruju riječima ministra Kovača da je srpski zakon od danas izvan snage zahvaljujući kvalifikaciji o preklapanju jurisdikcija.

Klisović u izjavi za tportal kaže da iz onoga što govori hrvatski ministar Kovač i hrvatske interpretacije onoga što govori srpski premijer Aleksandar Vučić, da Srbija neće ništa promijeniti u svom zakonu i da će ga i dalje primjenjivati, ispada da nije došlo do suspenzije toga zakona. SDP-ovac kaže da je teško reći je li Hrvatska pobijedila u ovom diplomatskom sporu i smatra da ćemo to vidjeti ako Hrvatska bude primijenila taj zakon u praksi.

Kako će Hrvatska reagirati ako Srbija nastavi primjenjivati zakon

'Ono što očekujemo od ministra Kovača i hrvatske Vlade je da kažu na koji će način reagirati u slučaju da Srbija nastavi primjenjivati taj zakon', poručuje Klisović. Posljednjih dana i srpski tužitelj za ratne zločine Milan Petrović tvrdio je da nema govora o ukidanju zakona i najavio je nove optužnice protiv hrvatskih branitelja. Klisović smatra da je lijepa želja hrvatske Vlade to kada ministar branitelja Tomo Medved, zajedno s ministrom Kovačem, nakon sastanka s premijerom Tihomirom Oreškovićem u ponedjeljak, kaže da nitko više neće suditi hrvatskim braniteljima u Srbiji, ali se pita što ako netko negdje uhiti hrvatskog branitelja.

'Neće to biti na teritoriju Hrvatske nego negdje drugdje, kad se kreću po Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj susjednoj državi, a na koji način će Hrvatska tada reagirati', kaže Klisović i dodaje da je to ono što bismo željeli čuti, a nismo čuli. Klisović napominje da je evidentno iz izjava predstavnika srpske vlasti s najviše razine da će oni nastaviti primjenjivati taj zakon, bilo da govori predsjednik vlade, bilo da govori tužitelj neposredno nadležan da provodi zakon.

'Nismo čuli ni od koga osim s hrvatske strane da je taj zakon stavljen izvan snage, ali to je bila naša želja i cilj od prvoga trena. Je li tome stvarno tako ili dajemo interpretaciju koja nadilazi ono što piše u zaključcima Europskog vijeća, to ćemo vidjeti kad se počne provoditi u praksi', kaže Klisović i dodaje da će, ako Srbija nastavi s primjenom toga zakona i podigne optužnice te uhiti nekoga od naših ljudi, biti važno vidjeti koja će biti reakcija i hrvatskih vlasti i očekivana reakcija europskih institucija temeljem dokumenata koji su jučer usvojeni jer su to i europski dokumenti. 'To nismo čuli, a to je poanta priče', kaže Klisović.

Neka kažu da nam je Europska unija naredila za pustimo Srbiju

Ruža Tomašić također smatra da srpski zakon kojim je proširena jurisdikcija i na Hrvatsku za suđenje za ratne zločine nije stavljen izvan snage. I povjerenik za susjedsku politiku i proširenje je na konferenciji za medije nakon međuvladine konferencije Europska unija/Srbija, na kojoj su otvorena dva poglavlja, kazao da ne smatra hrvatski zahtjev o ukidanju spornog zakona dijelom acquisa (pravna stečevina Europske unije s kojom se usklađuje zemlja kandidat). Tomašić kaže da je nedavno povjerenika Hahna, koji je u Europskom parlamentu govorio da se bilateralni problemi ne bi trebali rješavati u pregovorima, upitala na koji način onda da se Srbiju koja nije poštovala ništa prisili da ispuni uvjete ako ne tako. Kaže da joj nije odgovorio ništa na njezin upit. Europarlamentarka smatra da će Europska komisija i dalje tvrditi da je to bilateralni problem.

'Jedini način na koji bi Hrvatska mogla stati na kraj tome je reći Srbiji - pa dobro, mi smo bili žrtva i pokušavamo imati super odnose s njima i izgraditi te odnose, a oni jednostavno miniraju sve jer žele izjednačiti žrtvu i agresora. Ako oni tako reagiraju, možemo i mi', kaže Tomašić te tvrdi da bi Hrvatska tada trebala Zakon o oprostu ponovno analizirati da se vidi kome je sve oprošteno i na koji način. Kaže da je poznato i to da ima mnogo silovatelja koji žive u Vukovaru, a oslobođeni su po Zakonu o oprostu.

Pročitajte koji su zahtjevi uvršteni u srpske pregovore s Europskom unijom u poglavljima 23 i 24.

'Idemo analizirati cijeli Zakon o općem oprostu da vidimo tko je aboliran, kako i na koji način, pa da vidite kako će nastati komešanje među Srbima koji žive u Vukovaru. Ne može se cijelo vrijeme klanjati nekome i dopustiti da gazi po vama, valjda je vrijeme i zaštititi svoj narod na neki način', smatra Tomašić. Prema njezinom mišljenju, Hrvatska je odustala od blokade Srbije jer se dala zastrašiti. 'Ja bih Europskoj uniji rekla - jest, jači ste, ali recite da ste to naredili zato što ste jači, a ne da smo mi pristali, naklonili se ili poklonili. Ako već je, a ja ne kažem da je, onda recite na glas svima da ste naredili da to tako mora biti pa ćemo mi isto imati referendum u Hrvatskoj o tome želimo li biti u takvoj Europskoj uniji ili želimo izaći iz takve Europske unije. Valjda i mi imamo svoje vlastito ja', ustvrdila je Tomašić.

Klisovića je dodatno zbunilo to što na tako važnom sastanku na razini ministara u ponedjeljak u Bruxellesu nije bilo ministra Kovača. U Bruxellesu su, tvrdi, bili svi ministri vanjskih poslova Europske unije osim našeg i raspravljalo se o iznimno važnim temama, Turskoj i terorizmu nakon događaja u Nici, te su se na međudržavnoj konferenciji sa Srbijom otvarala dva poglavlja, a ministar pošalje stalnog predstavnika. 'To je politička poruka koja u međunarodnim odnosima sigurno nije pozitivna kada za tako važna pitanja za Europu poput stanja u Turskoj i terorizma ne dođe ministar i ne pošalje zamjenika, nego tek stalnog predstavnika', zaključio je Klisović.