Srbija i Cipar su tokom proteklih dvadesetak godina imali osobite financijske veze. Ta suradnja je bila na vrhuncu za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije u devedesetima prošlog stoljeća, kada je već zbog sankcija, novac iz Srbije i doslovce u koferima i putnim torbama prenošen na Cipar.

Nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine pojedini političari su pokušali ući u trag novcu koji je iz Srbije otišao na Cipar, obećavajući da će taj novac biti vraćen u Srbiju. Ali ta potraga, ističe Deutsche Welle, nikada nije dala konkretne rezultate. Procjene srpskih istražnih organa govore da je u razdoblju sankcija na Cipar odneseno oko 5 milijardi dolara. Procjene su također i da je preko 100 srpskih firmi u direktnom ili indirektnom vlasništvu firmi registriranih na Cipru. Upravo zbog toga su i vijesti o financijskim nedaćama Cipra izazvala i dosta pažnje srpske javnosti.

Postoji zaista veliki broj velikih srbijanskih gospodarstvenika koji imaju kapital na Cipru, potvrđuje Saša Đogović, iz Instituta za tržišna istraživanja. Najnovija zbivanja na Cipru bi mogla uzdrmati njihovo povjerenje i navesti ih da razmisle povući kapital sa Cipra, smatra Đogović:

'Ali ne mislim da će novac otići u Srbiju, nego u neku drugu egzotičnu zemlju. Prije svega kad govorimo o ovim mjerama, one se odnose na štednju i to nema nikakvog učinka na Srbiju. Znači, to su štedni računi pojedinaca i oni će morati platiti porez ciparskoj državi za tu uštedu koju imaju u ciparskim bankama'.

'To može imati eventualno neke posljedice kod tih krupnih kapitalista, koji su tamo imali nešto na štednji. Naravno, ukoliko nisu već ranije napravili neke poteze i već svoj novac odnijeli negdje drugdje.'