Iako je evidentno to da vladajuća većina ne ljubi Ivanu Milas Klarić - njezino godišnje izvješće odbijeno je ljetos u Saboru - resorna ministrica rada i socijalne skrbi Nada Murganić tvrdi da se ovdje 'ne radi uopće o imenu gospođe Milas Klarić niti o bilo kojoj osobi', već je stvar formalnopravne naravi.

Ustavni sud u ožujku je ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika. Taj zakon prestaje važiti 1. kolovoza, pa Vlada formalno žuri s izglasavanjem novog zakonskog rješenja kako ne bi nastala pravna praznina. 

'Ono što je prijepor u javnosti i zbog čega se rasprava pretvorila u raspravu o pravobraniteljici te njezinu statusu i mandatu, a ne o samom zakonu, činjenica je da su pravni stručnjaci smatrali da svi akti koji proizlaze iz zakona, koji nije donesen na pravovaljan način i samim time nema pravnu podlogu, dakle da bi zbog toga trebalo ići na ponovno imenovanje, odnosno na ponovno donošenje nekih hitnih poslovnika u radu pravobraniteljice i drugih akata koji su posljedica ovog postojećeg zakona koji je suspendiran. Jasno, kako se to kod nas uvijek događa, uvijek se pretvori u neke političke rasprave koje skreću pažnju s onog što je važno', požalila se HDZ-ova ministrica.

Ujedno, Murganić je demantirala tvrdnju pravobraniteljice da joj je u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića rekla kako 'ona i HDZ' smatraju da je Ivana Milas Klarić SDP-ov kadar i da je zato treba smijeniti. 'Naravno da to nisam rekla. Zaista bih posumnjala, a očito svi sumnjate, u nekakvu prosječnu inteligenciju i da bih išla izjaviti Milas Klarić da 'ja mislim da ste vi SDP i da zbog toga vas treba smijeniti'', kazala je Murganić. 

Istina je međutim da se Ivana Milas Klarić teško zamjerila vladajućima jer su vrata za njezinu smjenu otvorena još ljetos, kada su zastupnici HDZ-a i njegovih satelita odbili prihvatiti godišnje izvješće pravobraniteljice za djecu. Odluka je bila tijesna, sa 64 glasa protiv, 56 za i devet suzdržanih glasova zastupnika Mosta. Pljuštale su kritike na račun pravobraniteljičine umiješanosti u donošenje spornog Obiteljskog zakona, no formalnopravno obrazloženje za neprihvaćanje njezina izvješća - ne postoji. 

Po zakonu, kako ovom još važećem, tako i predloženom, neprihvaćanje godišnjeg izvješća o radu jedan je od razloga za prijevremeno razrješenje pravobraniteljice za djecu, pri čemu Sabor nije dužan obrazložiti svoju odluku. Kako se navodi u čl. 25 aktualnog zakona i čl. 26 konačnog prijedloga zakona, pravobranitelj i njegovi zamjenici bit će razriješeni i prije isteka mandata u slučaju 'neprihvaća­nja godiš­nje­g izvješća o radu ili nezakonitog, nepravodobnog ili nestručnog obav­lj­anja dužnosti'. Čemu 'ili'? Zar saborska odluka ne bi trebala barem biti utemeljena na obrazloženju procjene zastupnika da je pravobranitelj nezakonito, nepravodobno ili nestručno obav­lja­o svoju dužnost?

Mato Palić: Zakon narušava neovisnost institucije pravobranitelja

'To je definitivno loše zakonsko rješenje jer iz njega proizlazi to da se pravobranitelj može razriješiti i ako se ne navedu razlozi za neprihvaćanje godišnjeg izvješća. Netko, dakle, može odlično i neovisno raditi svoj posao, a zastupnici se dogovore da ne prihvate njegovo izvješće i - gotovo', upozorava Palić, profesor na osječkom Pravnom fakultetu.

Smatra li Palić da je takva izloženost političkim razrješenjima pokazatelj da je neovisnost institucije pravobranitelja tek mrtvo slovo na papiru?

'Po Ustavu, pravobranitelj je neovisno tijelo, ali zakonsko rješenje to u velikoj mjeri relativizira, odnosno narušava njegovu neovisnost', upozorava Palić.  

Ivan Rimac: Prijeđena je granica dobrog ukusa

Politički analitičar Ivan Rimac kaže da je inzistiranje na novoj proceduri, prema kojoj će praktički smjene dužnosnika zaduženih za zaštitu ljudskih prava hrvatskih građana i mimo dosadašnje prakse povećati pritisak na te ljude, smanjiti njihovu efikasnost u pogledu kršenja prava vezanih za vladajuću strukturu.

'Do sada je bio običaj da se čeka kraj mandata, pa da se onda u slučaju da nekome neki pravobranitelj nije po volji ne prihvati izvješće i na taj način ruše pravobranitelji. To se, na kraju krajeva, dogodilo i u slučaju prethodne pravobraniteljice za djecu, što znači da imamo već gotovo ustanovljenu praksu koja također nije dobra', upozorava Rimac, dodajući da aktualna zakonska promjena 'prelazi granice dobrog ukusa'. 

U javnu raspravu o prijedlogu novog zakona o pravobraniteljici za djecu prva se uključila udruga U ime obitelji, založivši se ne samo za hitno razrješenje pravobraniteljice Milas Klarić, već i za ukidanje triju institucija za zaštitu ranjivih skupina: pravobraniteljstva za djecu, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom. Udruga pod ravnanjem Željke Markić predložila je da se njihove nadležnosti stave pod kapu pučkog pravobranitelja, što bi podrazumijevalo izmjene Zakona o pučkom pravobranitelju. 

'Je li sada u pitanju zadovoljavanje apetita crkvenih krugova nakon razvrgavanja koalicije s Mostom, nakon kritike biskupa Košića koji je artikulirao stav da ne bi trebalo popuštati HNS-u, to nije poznato, ali postoji niz kolateralnih relacija koje se mogu vezati uz takve inicijative', ističe Rimac.  

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, inače predsjedateljica Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava u sklopu Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava, oprala je Vladu jer prijedlogom Zakona o pravobranitelju za djecu ne osigurava neovisan rad te institucije. I njoj je vladajući HDZ 'sapunao dasku' odbijanjem godišnjeg izvješća o radu, zbog čega je Hrvatsku izribao i američki State Department. 

U zaštitu pravobraniteljice za djecu ustali su i SDP-ovci, ponajprije Gordan Maras i Sabina Glasovac, prozivajući vlast za nepoštivanje kontinuiteta institucija. 'Andrej Plenković, europejac koji poštuje standarde, zakone, pravila i principe ponašanja EU-a, u Hrvatskoj se ponaša gore nego mnogi koji su se tako ponašali 90-ih', poručio je Maras, pozivajući premijera i nadležnu ministricu 'da ne rade hajdučiju od Hrvatske'. 

A što je to Milas Klarić zgriješila da je se aktualna vlast želi riješiti i po cijenu međunarodnog ugleda Hrvatske?

Recimo, pozdravila je odluku Ustavnog suda o zabrani pobačaja, kritizirala državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Matka Glunčića zbog skandaloznog objašnjenja da su rezultati hrvatskih učenika na testovima PISA loši jer su 'u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine', kritizirala je teze za javnu raspravu o Obiteljskom zakonu te kontinuirano upozoravala na neprimjeren i neustavan sadržaj u školskim udžbenicima vjeronauka.

Između ostalog, stala je na žulj Dubravki Hrabar, dekanici Pravnog fakulteta u Zagrebu, poznatoj i kao suradnici udruge U ime obitelji, koja se zalagala za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene. Današnja pravobraniteljica izgubila je spor zbog mobinga protiv zagrebačkog Pravnog fakulteta, pokrenut jer ju je, navodno, zlostavljala tadašnja profesorica i predstojnica Katedre za obiteljsko pravo Dubravka Hrabar. Županijski sud u Zagrebu preinačio je presudu nižeg suda, koji je Ivani Milas Klarić dao za pravo i dodijelio joj odštetu od 200 tisuća kuna.

Saborskog zastupnika Živog zida Ivana Pernara, koji joj sada pripisuje 'dugu povijest lažnog optuživanja za mobing i svojih kolega na Pravnom fakultetu', prozvala je zbog nedopuštenog političkog iskorištavanja djece, ugrožavanja sigurnosti učenika, poticanja na neprimjereno ponašanje i povrede privatnosti učenika jer njihove fotografije objavljuje na javno dostupnom profilu na Facebooku. Sada taj isti Pernar, u društvu drugih saborskih zastupnika, odlučuje o 'glavi' Ivane Milas Klarić ili instituciji pravobranitelja za djecu.