Nakon što je odustao od smjenskog rada koji je uzrokovao kaos u bolnicama, u vodu je palo i najavljeno izdvajanje djelatnosti u zdravstvu, a neki sličnu sudbinu predviđaju pompozno predstavljenom masterplanu ministra Rajka Ostojića. Udruge koje se brinu za prava pacijenata s negodovanjem gledaju na predstavljene promjene i tvrde: 'Sve će se to prelomiti preko leđa pacijenata, posebno onih siromašnih'
Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, kaže kako nije problem broj kreveta u bolnicama, već u netransparentnom trošenju sredstava. 'Tu se netko bavi uštedom novca, ali je nejasno kako se on troši i kako će se trošiti. Potrebno je štedjeti, ali s donošenjem mjera štednje ne znamo što dobivamo ili gubimo jer nema paketa mjera. To je posao bez posla, oni će tek za dvije godine vidjeti što će se dogoditi, a tada im ističe mandat', kaže za tportal.
S aspekata prava pacijenata, smatra kako niti jedna vlada nije građane tj. korisnike javnog zdravstva učinila ravnopravnim partnerima. 'Trebali su prihvatiti institut 'neovisnih zastupnika' koji bi zastupali prava pacijenata, ali bi svojim djelovanjem mogli vidjeti gdje se troši novac, kakva je kvaliteta usluge. Oni svi to ne žele jer bi se tako otkrilo gdje kradu', zaključuje.
Zadovoljan nije niti Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata. 'Jasno je da će se najvjerojatnije situacija u javnom zdravstvu pogoršati. Sve reforme otkada sam ja živ su se lomile na leđima siromašnih. I ova nova će se lomiti na leđima siromašnih koji nemaju novac za drugo osim javnog zdravstva', kaže. Podsjeća na sve dulje liste čekanja i smanjivanje budžeta bolnicama. 'Ako se prolaz suzi, a pritisak je veći, onda dolazi do pucanja, a to pucanje će se prelomiti na leđima hrvatske sirotinje', poručuje.
Smatra da hrvatski zdravstveni sustav nezaustavljivo juri prema američkom modelu te kako se napušta dobar solidarni modul. 'Bolnica ne može raditi tako da stvara gubitke, nedostaje sredstava. Smanjivanjem kapaciteta pokušava se uštedjeti, ali zaboravlja se da je cijeli sustav tu radi pacijenata. Mi stalno slušamo, uštedjelo se ovdje, objedinjena je nabava, a nikada nije bilo gore. Čak ni za vrijeme rata kada smo imali više stanovnika plus izbjeglice. To dovoljno govori da sustav nije pravilno postavljen, da se sredstva netransparentno troše i da je tu problem', poručuje.
Nekadašnja ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina smatra kako su se s godinama okolnosti izmijenile te kako smjer masterplana nije loš. 'Gledajući sa stajališta onoga što je nama danas u Hrvatskoj potrebno i što će nam sutra biti potrebno, ja bih rekla da je smjer kojim se ide prema dnevnim bolnicama, prema smanjivanju dana ležanja u bolnici, povećanju efikasnosti rada, da je to smjer koji je dobar, a pozdravljam i povećanje kapaciteta za palijativnu skrb', kaže za tportal.
Ipak napominje da se prevelika pozornost pridaje broju kreveta u bolnicama. Smanjenje tog broja ne nosi nužno i uštedu. 'Bolnice se ne financiraju po broju kreveta, nego po izvršenom radu prema dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Mi sada bolnice plaćamo prema DTS-u tj. prema dijagnostičko-terapijskom sustavu. Problem je što budžeti bolnica nisu transparentno raspoređeni. Previše se govori o broju kreveta. Svejedno je imate li 300 ili 450 kreveta jer bi se budžet trebao formirati prema kapacitetu osoblja i potrebi zajednice. Mnogi elementi ovdje nedostaju', zaključuje Stavljenić Rukavina.
Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić smatra da je pozitivno u masterplanu samo to što je njime pokrenuta inicijativa za redizajn bolničke mreže, ali to nije dovoljno. 'Nije dovoljna samo inicijativa, već morate imati konkretne izračune i rezultate što će iz toga proizići za godinu ili dvije. Ne možemo se igrati', kazao je. Napominjući kako se masterplanom bolnica predviđaju i mobilni liječnici, Ćorušić je ocijenio da će to proći isto kao i smjenski rad.
HDZ-u se ne sviđa što bolnice gube pravni subjektivitet jer se oni zalažu za redizajn bolničke mreže te za specijalizaciju pojedinih bolnica, a ne njihovo ukidanje. Šef Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić masterplan smatra još jednim eksperimentiranjem nad građanima u lokalnim zajednicama. Po njegovoj ocjeni, predloženi plan neće povećati ni opseg ni kvalitetu zdravstvene zaštite, a problem deficita liječnika rješavat će se smanjivanjem bolničkih kapaciteta.
Smanjivat će broj kreveta, ali ne mogu smanjiti broj stanovnika. Sve će to dovesti do apsurdne situacije da će velik broj onih koji se liječe preko HZZO-a ostati bez zdravstvene zaštite, a ostali, koji budu imali novca, potražit će privatnike, kaže Babić za Hinu. On u masterplanu vidi platformu za 'puzajuću privatizaciju javnog zdravstvenog sektora' pod krinkom dostupnog javnog zdravstva.
Babić se oštro osvrnuo i na najavljenu mobilnost liječnika, istaknuvši da će ih se 'vozikati od jedne do druge ustanove, plaćati im putne troškove i vrijeme provedeno na putu kao radno vrijeme u bolnici'. Sve je to planirano bez prethodne konzultacije sa sindikatima, kaže Babić.
