Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome hoće li Hrvatska, u svjetlu očekivanog europskog zakona protiv diskriminacije LGBTI osoba u EU, dobiti smjernice iz Bruxellesa u pogledu reguliranja bračne zajednice, Vandoren je odgovorio krajnje diplomatski.

'Snažno vjerujem u činjenicu da identiteti naših država članica nisu u osnovi pod utjecajem institucija Europske unije ili procesa donošenja odluka u EU. Hrvatska, koja se već promijenila na bolje u procesu pristupanja, i dalje će se mijenjati. Očigledno je da će Hrvatska biti više integrirana u EU nego što je bila do sada. Ne bih rekao da će Hrvatska u domeni privatnosti sada krenuti novim putem, kako bi netko mogao zamišljati. Vjerujem da će to, u najvećoj mogućoj mjeri, ostati u nadležnosti Vlade, u opsegu u kojem Vlada mora regulirati te aspekte, pri čemu mnogi aspekti mogu ostati neregulirani', rekao je Vandoren.

Svoja promišljanja o referendumu koji bi mogao rezultirati diskriminacijom istospolnih parova u Hrvatskoj šef delegacije Europske unije iznio je na konferenciji za novinare posvećenoj rezultatima istraživanja javnog mnijenja o percepciji hrvatskih građana o ulasku Hrvatske u EU. Posljednje takvo istraživanje u provedbi agencije Ipsos Puls uoči 1. srpnja pokazalo je, između ostalog, da se čak 48 posto ispitanika ne slaže s tezom da će Hrvatska nakon ulaska u EU izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet. U takav scenarij vjeruje ravno 28 posto hrvatskih građana.