Sedamdesetu obljetnicu oslobođenja Zagreba i Dana Europe obilježili su danas u Spomen-parku Dotrščina brojni strani diplomati poklonivši se žrtvama fašizma i borcima Narodnooslobodilačkog rata. Međutim predstavnika državnih institucija RH i političara u Dotrščini nije bilo, izvijestili su iz udruge Documenta izražavajući žaljenje zbog toga
Za razliku od službenih predstavnika naše države, pijetet dotrščinskim žrtvama došli su izraziti Henrik Ofstad, veleposlanik Norveške, Michèle Boccoz, veleposlanica Francuske, Ellen Berends, veleposlanica Nizozemske, Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske, Emanuela D'Alessandro, veleposlanica Italije, i Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke, uz svoje kolege i kolegice iz veleposlanstava Njemačke, Srbije, SAD-a, Kanade, Belgije i Austrije. Uz njih su bili i predstavnici antifašističkih organizacija, Srpskog narodnog vijeća, Židovske općine Zagreb, Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, B.a.B.a. i Kuće ljudskih prava Zagreb.
'Čovjek sam koji je imao dovoljno sreće da pobjegne u trenutku kada su me došli uhititi. Želim naglasiti da su 90 posto ubijenih ovdje bili Hrvati, katolici; 90 posto ljudi ovdje nije imalo nikakve veze s politikom. Tada u Zagrebu više nije bilo Srba, Židova ili Roma. Ljudi koji su ovdje pogubljeni većinom nisu bili aktivni članovi Komunističke partije, koja je bila na čelu antifašističkog otpora u Jugoslaviji. Bile su to domaćice, obični ljudi, ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da žele slobodu. Bili su to ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da nije u redu da se uhićuju neki čestiti Srbi, njihovi susjedi. Gomila ubijenih su bili takvi, potpuno nevini ljudi', izjavio je antifašistički borac i pravni stručnjak Juraj Hrženjak tijekom današnje komemoracije u zagrebačkom Spomen-parku Dotrščina.
Nakon komemoracije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Antifašistička liga RH organizirali su za prisutne strane diplomate šetnju po Spomen-parku Dotrščina uz vodstvo povjesničara Marka Smokvine
Dotrščina je mjesto najvećeg masovnog zločina u novijoj povijesti Zagreba, na kojem su za vrijeme nacističke okupacije od 1941. do 1945. ustaše ubile nekoliko tisuća ljudi, o čemu govori Virtualni muzej Dotrščina. Prostor dotrščinske šume uređivan je od 1960-ih te se u okviru Spomen-parka nalazi pet monumentalnih spomenika, radovi istaknutih umjetnika: Vojina Bakića (dva rada), Branka Ružića, Stevana Luketića i KosteAngelija Radovanija
