Prvo pitanje koje su dobili kandidati u sučeljavanju na portalu Dnevnik.hr bilo je koju će prvu reformu napraviti ukoliko budu u mogućnosti sastaviti Vladu.

'Tri su razine, prvo porezna i znate da smo tu govorili, jedna stvar je smanjivanje parafiskalnih nameta, nastavljamo s tim. Sljedeća je reforma državne uprave, mora krenuti odmah. I najvažnija koja kreće odmah je reforma obrazovanja. Jedno plus drugo, plus treće, daje paket da idemo dalje', objasnio je Orsat Miljenić, predstavnik koalicije Hrvatska raste.

'Apsolutno je potrebno početi s reformom gospodarskog sustava, da se stvori povoljno okruženje za investicije, posebno za malo i srednje poduzetništvo, za obrtništvo, za OPG, treba podići poljoprivredu i cijeli niz mjera u vezi s poljoprivredom je tu. Reforma uprave je nužna, ali ne taj način da se ljude otpušta nego da se poveća efikasnost i odmah treba početi s mjerama demografskog oporavka Hrvatske', istaknuo je Željko Rainer, predstavnik Domoljubne koalicije.

'Reforma javne uprave i teritorijalnog Ustava kao preduvjeta za gospodarski oporavak. Temelj našeg programa su promjene. Depolitizacija javne uprave, sve službenike birati na javnom natječaju, samo premijer i ministri bili bi dužnosnici. Treba smanjiti lokalnu upravu za trećinu', smatra Drago Prgomet, predstavnik političke platforme Most.

Na sličnom tragu bila je i Mirela Holy, kazavši kako se ORaH zalaže za reformu javne uprave i teritorijalni preustroj. 'Tražimo ukidanje županija i zalažemo se za uvođenje 5 regija. Tražimo smanjenje na 50 gradova i 100 do 150 općina', rekla je Holy.

Prvi potez za Živi zid bila bi monetarna reforma. Sinčić je naglasio da je novac danas skup, jer su trenutni sustav u devedesetima postavili HDZ i SDP. Dodao je da su kamate u Hrvatskoj zbog toga katastrofalno visoke i da je zemlja gurnuta u dužničko ropstvo. Na kraju je istaknuo kako njegova stranka jedina nudi monetarnu reformu.

Slobodan Prosperov Novak iz Bandićeve koalicije nije konkretno odgovorio na ovo pitanje.

'Naš prvi potez će se dogoditi na izborima. Građani će napraviti prvu reformu jer će pokazati da neće glasati za mentalitetne obrasce koji su se maskirali u stranke. Reći ćemo da nismo treći, nego prvi i jedini put', rekao je Novak.

Smanjiti PDV ili povećati neoporezivi dio plaće?

Treba li smanjiti PDV ili povećati neoporezivi dio plaće, bilo je drugo pitanje za kandidate na sučeljavanju. 'Pokretanje gospodarstva ne može se svesti samo na to. Nama jest u planu smanjiti PDV. Nitko nema veći PDV u Europi. Time je Vlada uzela 12 milijardi kuna iz džepova građana. Smanjit ćemo PDV do polovice mandata na 23 posto, do kraja mandata na 20 posto. To će omogućiti veću kupovnu moć i pokrenuti ciklus', kazao je Reiner.

'Najveći PDV ima Mađarska što je zanimljivo obzirom na kontakte koji imaju neki političari iz Hrvatske s tom zemljom. I IFO institur je preporučio da se ne smanjuje PDV. Mi smatramo da nemamo prostora za smanjenje PDV-a, pa smo se odlučili za podizanje neoporezivog dijela plaće', odgovorio je Prgomet.

ORaH se zalaže za drastičnu poreznu reformu i porezno rasterećenje rada, a što se tiče PDV-a, prije ikakvih izmjena treba napraviti analizu, kaže Holy, upozorivši da bi u suprotnom moglo doći do poreznog disbalansa.

Smanjenje PDV-a, smanjenje poreza na dobit na 10 posto, smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta, ciljevi su koje se nada ispuniti Živi zid.

Novak poručuje da treba postepeno smanjiti PDV, ali prvi cilj Bandićeve stranke je 'uravnoteženje proračuna'.

'Prvo parafiskalni nameti, prvi put smo donijeli registar, sljedeće godine ide 300 milijuna. Drugo, rasterećenje dohotka. Ljudima je plaća otišla gore, oni više troše. EK kaže nemojte dirati PDV, idemo ga ciljano micati gdje hoćemo podizati proizvodnju i potrošnju', objasnio je stav koalicije Hrvatska raste, Miljenić.

Rješenje za spor INA-MOL

Treće pitanje tražilo je rješenje za spor INA-MOL. 'Moraju se poštivati zakoni. U sudskom smo procesu. Neprihvatljivo da bivši predsjednik uprave ne svjedoči. To je nedopustivo ponašanje od strane Mađarske. Sudski postupak traje i dužni smo ispratit ga do kraja. Ako je bilo kriminala ugovori ne važe', kaže Prgomet.

Očito je da Mađarska nije poštivala ugovor, upozorava Holy. 'Ne znam zašto nije pokrenut postupak poništenja ugovora. Hrvatska treba gledati sudski spro, ali to je samo jedan segment problema', kaže Holy.

'O sporu ne mogu govoriti jer je u tijeku. Imamo tri spora na arbitraži. Radimo sve da se isprave stvari koje su loše. Načelno, svaki ugovor koji je posljedica kaznenog dijela je ništetan', kazao je Miljenić.

INA-u treba vratiti pod kontrolu države, smatra Sinčić i podsjeća kako je Živi zid podnio tužbu protiv Sanaderove vlade i MOL-a'Slučaj INA-e dokaz je onoga što sam govorio. Krivci za ovo stanje su i SDP i HDZ. Rješenje krize je da se te dvije stranke smanje', kaže Novak.

'Za vrijeme SDP-ove vlade došlo je do daljnje dezintegracije INE', istaknuo je Sinčić replicirajući Orsatu Miljeniću.

'Polja u Siriji su prodana za 70 milijuna dolara, a nakon toga su proizvela 10 milijardi dolara u vrijednosti nafte', dodao je.

Ministar Miljenić na to mu je odgovorio, 'to nisu točni podaci, to nije u našem mandatu'. 'Relevantno je to da napravimo s INOM nešto da bude strateška kompanija koja proizvodi. U Siriji se ništa ne može proizvoditi jer je tamo rat. Došli smo u situaciju da klizi prema maloprodajnom lancu, a to je nešto što kao Vlada želimo spriječiti', rekao je Miljenić.

Koje državne tvrtke prodati, a koje zadržati?

Četvrto pitanje odnosilo se na državne tvrtke. Koje su perspektivne i treba ih zadržati, a koje prodati, pitalo se kandidate.

'Zadržava se samo ono što je strateško, što ima javnu funkciju, sve ostalo treba prodati. Ono što prvo sada radimo, imamo popis državne imovine, znate da je na prodaju sve što država ima mali udio, što nas opterećuje. Sljedeće, poslovni prostori u funkciju. Ostaje ono što je zbilja strateško, što morate oživjeti, recimo Croatia Airlines, treba donijeti svježi kapital da egzistira, ali treba ostati državna kompanija', pojasnio je Orsat Miljenić.

'Sasvim sigurno je da treba neke tvrtke od strateškog značaja zadržati, ali država je vlasnik nevjerojatne imovine, preko 270 milijardi kuna imovine, od toga preko 210 poslovnih prostora i zemljišta, 8500 poslovnih prostora, većina stoji neiskorišteno. To se mora prodati. A vrlo često su poduzeća koja ne isplaćuju plaće u vlasništvu države. To je nedopustivo', kaže Željko Rainer.

Ako se pita Prgometa, nitko ne može biti vlasnik ili suvlasnik 1.400 firmi pa makar to bila i država. 'A takvu situaciju imamo u Hrvatskoj. Treba zauzeti načelan stav – infrastruktura se ne prodaje, usluge se mogu. Pogrešno smo odlučili kada smo s telefonskim uslugama prodali i telefonsku infrastrukturu. Hoteli se mogu prodavati, ali željeznice ne', smatra Prgomet.

Mirela Holy kaže da je ORaH protiv prodaje 'prirodnog monopola države', kao što su Hrvatske vode, Hrvatske šume ili Hrvatske željeznice. 'Sve što je prirodni monopol treba zadržati. Iskustva drugih država su se pokazala katastrofalnima i trebamo učiti na iskustvima drugih', kaže Holy. 'U drugim djelatnostima se može događati privatizacija, ali kada imate situacija kao što je Imunološki zavod, tu država i dalje treba imati ingerenciju', zaključuje Holy.

'Živi zid je apsolutno protiv privatizacije strateških tvrtki, zalažemo se za proglašenje gospodarskog pojasa', rekao je Sinčić.' Zalažemo se i za to da hrvatska ima nekoliko državnih banki, tako da mi možemo odlučivati o tome gdje ćemo investirati, a ne da o tome odlučuje stranac', dodao je.

U replikama je zaiskrilo između Miljenića i Prgometa. 'Zanimljivo je slušati kako velite počeli smo napravit ćemo, a vama je kraj mandata. Imali ste 4 godine, zašto niste napravili i nemojte mi govorit jer ste morali raščišćavati iza HDZ-a', dobacio je Reiner Miljeniću.

Miljenić mu je odgovorio 'Tako ćemo raditi sljedeće 4 godine, a vi ćete to gledati.

U njihovu se raspravu ubacio Drago Prgomet koji je dodao kako će 4 godine nastaviti vladati. ' Za državu bi bilo najbolje da i Milanović i Karamarko budu u opoziciji'.

Na to je Orsat Miljenić dodao kako je najbolje da 'mi sljedeće četiri godine budemo na Vlasti,a vi da nam budete partner', no Prgomet je na to odgovorio, 'mi vam sigurno nećemo biti partner'.

Monetizacija - da ili ne?

Jedno od pitanja ticalo se monetizacije autocesta i kako vratiti dug cestarskih tvrtki koji iznosi oko 30 milijardi kuna.

'Ne projektu monetizacije, onako kako je bio zamišljen s koncesijama. Ne onako da se opće dobro Hrvatske olako rasproda. Najbolji dokaz koliko je projet promašen je da su se skupo platili strani konzultanti i onda se odustalo. Isto se dogodilo u socijali s outsourcingom i spin offom', rekao je Reiner.

Ne monetizaciji izrekao je i Prgomet, kazavši da 'ima prostora da se smanje troškovi i da se postepeno isplaćuju dugovi'.

'Protiv smo monetizacije i koncesija jer su zakonski neprovedive. Ne možete monezitirati imovinu gdje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi', kazala je Mirela Holy.

Da treba uvesti vinjete i ne prodavati autoceste, smatra Živi zid , koji je uvjeren da će autoceste uskoro donijeti koristi.

'Smatramo da je taj projekt dobar. To je davanje u koncesiju a ne rasprodaja. Imamo silni dug i htjeli smo doći do jefitnijeg novca kako bi riješili taj dug', pojasnio je Miljenić.

I na ovoj temi zaiskrilo je između Miljenića i Reinera.

'Gradili ste i farbali tunele. To ste nam vi ostavili', spočitnuo je Miljenić.

'Što onda niste nešto napravili po tom pitanju', upitao je Reiner, na što mu je ministar pravosuđa poručio da se 'koliko on zna vode postupci'.

'Koliko ja znam, ne vode se', kaže Reiner.

Zabrana pobačaja izazvala sukob Reiner-Holy

'Protivim se zakonu koji bi zabranio pobačaj. Treba mjenjati savjetodavnu ulogu institucija i reći ženama da abortus nije kontracepcija', kazao je Prgomet.

Da do zabrane pobačaja ne smije doći smatra i većina drugih kandidata, pa i Mirela Holy. 'Protiv sam da se ide u pravcu zabrane abortusa. Žena ima pravo na izbor. Žene se ne odlučuju na to jer im je lijepo i drago ići na abortus', kazala je Holy.

Jedini s drugačijim mišljenjem o pobačaju bio je Željko Reiner. 'Pobačaj je ozbiljan atak na ženin organizam. To nije ni vrsta kontracepcije niti način na koji bi se trebalo regulirati planiranje obitelji. Mi se kao demokršćanska stranka zalažemo za život od prirodnog rođenja do prirodne smrti', kazao je Reiner

Izazvalo je to reakciju Holy, koja ja rekla Reineru da jasno kaže da li je HDZ za zabranu pobačaja.

'Ne radi se o tome kad nastaje život, o tome ne odlučujem ni ja ni stranka. Izlišno je o tome govoriti, imate knjige pa ih pročitajte. Ne smije se dozvoljavati pobačaj kome god i kada god se netko sjeti. To je štetno za žene', kazao je Reiner.

'Vi ćete mi govoriti što je štetno za mene?, upitala ga je Holy.

'Najlakše je ići linijom manjeg otpora i dozvoliti pobačaj', replicirao je Reiner.

'Ako HDZ dođe na vlast zabranit ćete pobačaj?', upitala je još jednom Holy, no odgovor nije dobila.

Za kakvu se pronatalitetnu politiku zalažu stranke?

'Naša koalicija se zalaže da Hrvatska nigdje nema središta. Zagreb ima pozitivan trend po ovom pitanju. Ali, Hrvatska drugdje to nema. Želimo Hrvatsku kojoj će središte biti svugdje. To je jedan od puteva da se ovaj problem riješi. Naravno, uz ekonomski oporavak, kaže Slobodan Prosperov Novak.

'Postoje mjere kojima djelujete neposredno, kojima ljudima pomažete, međutim, ja se ne bih u potpunosti složio da je to jedino. Imate čitav niz bogatih zemalja koje su natalitetno vrlo loše i obrnuto', smatra Orsat Miljenić.

Holy kaže da je najbolja pronatalitetna politika da se poboljšaju ekonomske prilike u Hrvatskoj, da građani mogu na normalan način odgajati djecu da im imaju što dati za jesti i da imaju što obući, a da jednokratni mjere neće dati nikakve rezultate.

'Mi imamo vrlo sustavno razrađenu pronatalitetnu politiku. To nije samo 1.000 eura po novorođenom djetetu, to je cijeli niz mjera - od snižavanja PDV-a na dječju hranu i potrepštine, da se delimitira roditeljska i porodiljna naknada u drugih 6 mjeseci, otvaranje vrtića u korporacijama. Ključ je gospodarstvo, otvaranje novih radnih mjesta. Bez njih sve će to biti teško ostvarivo', smatra Reiner.

'Najbolja mjera za pronatalitetnu politiku je gospodarski razvoj, smatra Sinčić. Živi zid je najbolja stranka u tom smislu, jer ona može provesti gospodarski razvoj, istaknuo je šef te stranke.

'Zanemarili smo jednako težak problem, a to je odlazak mladih. Sve to utječe na smanjivanje broja ljudi u Hrvatskoj. Odlaze jer su bez perspektive, svjedoče korupciji i nepotizmu. Jednokratna pomoć neće sama pomoći, no povlačenje sredstava iz EU, hoće. Treba otvarati nove vrtiće i ženama omogućiti radno vrijeme od doma, a ne samo osam sati na poslu', kaže Prgomet.

Jesu li prava istospolnih zajednica dobro zakonski uređena?

Pripadnici istospolnih zajednica sigurno bi drugačije odgovorili od mene, poručuje Novak, dodavši kako on smatra kako su oni zadovoljni. 'Hrvatska nije zemlja u kojoj bi to bio problem, ne vidim razloga da ima problema', rekao je Novak.

Da je ova vlada napravila veliki pomak, smatra ministar Miljenić, koji priznaje da se uvijek može razgovarati o daljnjem poboljšanju.

Sasvim drugačije mišljenje ima Reiner. 'Taj zakon nije sretan, nije dobro riješio prava istospolnih zajednica i na mala vrata progurao odredbe koje su suprotne slovu Ustava koje su unesene referendumom', kazao je Reiner.

'Brak je po mom mišljenju zajednica muškarca i žene, no ne smatramo da to treba biti ustavna kategorija. Životno partnerstvo rješava postojeće probleme, nitko ne smije biti diskriminiran', rekao je Prgomet.

Vladu je pohvalila i Holy, no rekla je da se još može napraviti pomak pogotovo u smislu djelovanja represivnog aparata i zločina iz mržnje.

Treba li predsjednika RH birati na izborima ili u Saboru?

Gotovo svi predstavnicistranaka složili su se da predsjednika države treba birati na izborima, osim Orsata Miljenića i Drage Prgometa koji smatraju da predsjednika treba birati u Saboru.

Upitani kome predsjednica treba dati mandat nakon izbora - relativnom pobjedniku ili onome tko joj donese 76 potpisa zastupnika, većina je rekla da mandat treba dobiti onaj koji prvi dokaže da ima potporu 76 zastupnika.

'To je jedan nepotrebni spin jer će sasvim sigurno Domoljubna koalicija imati dovoljno glasova. Trebat će se postupiti prema Ustavu, a tamo ne stoji da netko mora skupljati potpise i donositi neki izmišljeni papir. To je izmišljeno', smatra Reiner.

Zaiskrilo na pitanju o rješavanju izbjegličke krize

Orsat Miljenić smatra da se hrvatske vlasti odlično snalaze u izbjegličkoj krizi.

'Izabrali smo jedini mogući put, a to je da prema ljudima postupamo maksimalno humano i da idu dalje, njihovo odredište nije Hrvatska. Dok Njemačka kaže da ih prima tko smo mi da ih zaustavljamo. Skoro 300.000 ljudi, nijedan incident. Ako se uspoređujemo s drugima, ne da smo dobri, odlični smo', objasnio je Orsat Miljenić.

'Treba pitati one koje se su tjerali policajci u hladnu Sutli. Vlada se pokazala katastrofalno nesposobnom jer je krizu dočekala nespremna. Upitan je bio premijer, kako će se nositi s krizom, rekao je da nema problema, da će ih ući tisuću ili dvije i da će proći u Mađarsku. Tim ljudima se tek sad gradi prihvatilište u Slavonskom Brodu umjesto da je to bilo prije tri mjeseca', rekao je Željko Reiner.

'Potpuno ne dopuštam da vi tvrdite da hrvatska policija tjera ljude u ledenu rijeku. To je bila slovenska propaganda i vi to slijedite. Ti policajci se muče, trude, i vi ovdje kažete da tjeraju ljude u ledenu rijeku. Za koga vi radite?', žestoko je odgovorio Miljenić Raineru

Mirela Holy je Vladi za posao u izbjegličkoj krizi dala solidnu trojku. 'Problem koji nisu riješili je informiranje građana o uzrocima krize', kaže Holy.  Kritizirala je i medije koji, smatra, na nedovoljno kvalitetan način prate što su uzroci takve migracije. Dodaje da je brine sigurnost, ali ne u smislu terorizma nego se zbog odbijanja registracije i nedavanje dokumenata prilikom registracija omogućuje kriminalcima da se provuku u Europu.

'Vlada je zakazala u ovoj krizi dva puta - onda kad je slala oružje ISIL-u i Al Kaidi, koji su tim oružjem uništili domove tih ljudi', stav je Ivana Vilibora Sinčića. 'Izbjeglice koje ne žele ostati treba transportirati, a one koje zatraže azil treba propisno procesuirati', dodao je.

'Prema izbjeglicama smo se ponijeli onako kako smo se iskustveno, s obzirom na Domovinski rat, i morali ponijeti. Ljude treba prihvatiti, pokazati humano lice, nahraniti ih i transportirati ih tamo gdje žele ići. Bez ograda i bez žica. Predsjednik Uprave Mercedesa je kazao da podržava dolazak izbjeglica jer će im se poboljšati stanje radne snage. Pristup Papa Franje i demokršćana Angele Merkel je jedini ispravni pristup. Problem se treba rješavati na ishodištima, u Grčkoj i Turskoj' smatra Drago Prgomet.

Tko je bio neiskren prema biračima?

Za kraj svi sudionici sučeljavanja trebali su ocijeniti tko je od njihovih protukandidata bio najneiskreniji prema biračima.'Zadržat ću to za sebe, imam mišljenje. Bilo je zadovoljstvo jer smo konačno imali sučeljavanje', rekao je Miljenić, a onda je dodao 'Pet plus, ali to je moje mišljenje'.

'Ja neću se opet služiti time. Mislim da su svi iskreno odgovarali i da su uvjereni u to što govore, a je li to dobro za građane, to je drugo. Nemam dojam da je netko lagao biračima, ali mislim da su uvjereni u neke stvari koje ne stoje', rekao je Reiner.

'Neću biti tako idilična kao moji prethodnici. Bilo je puno kalkulantstva u odgovorima', rekla je Holy.

Izdvojila je Reinera koji, kaže nije izravno želio odgovoriti na njezino pitanje o abortusima, a bilo je, kaže kalkulantstva i od strane drugih gostiju 'koji nisu iznosili svoje stavove već one za koji misle da će se svidjeti njihovim biračima'.

'Ne znam. Nismo uspjeli iznijeti cijele programe, nismo uspjeli reći sve. Vrlo je loše da se bježi od sučeljavanja, dobro je da smo bili ovdje, i mislim da svi imaju dobre namjere kad je riječ o budućnosti ove zemlje', smatra Prgomet.

'Teško mi je izdvojiti, rekao je Sinčić. Zna se da su HDZ i SDP imali prilike iznijeti svoje stavove, a i MOST je u istoj provaliji', dodao je Sinčić.