Zlatna serija

U svijetu postoji nekoliko značajnih škola stripa: američka, francusko-belgijska, talijanska, španjolska, argentinska, engleska... Na talijanskoj strip sceni, čija je škola stripa vrlo jaka, prednjači izdavačka kuća Bonelli sa strip junacima kao što su Tex, Zagor i drugi. Ti popularni strip junaci domaćoj su publici bili predstavljeni zahvaljujući strip serijalu Zlatna serija, koji se počeo pojavljivati od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća. Koncept je bio jednostavan - glavninom stripa vladao je određeni junak, a u drugom dijelu, na nešto manje stranica, pojavljivali su se manje poznati junaci. U početku izlaženja bilo je i drugih strip junaka: Džudok, Lobo Kid, Tim i Dasti, no profilirali su se oni najpoznatiji: Tex, Zagor, Komandant Mark, koji su nosili čitav serijal Zlatne serije i po kojima je ona bila prepoznatljiva (uz te megapopularne junake pojavljivali su se i 'Mali rendžer' te sjajni vestern strip 'Priče s Divljeg zapada'). Zlatna serija pojavila se u preko tisuću brojeva i spada u najdugovječnije strip serijale kod nas.

Lunov Magnus strip

Edicija je doslovno 'mlađi brat' Zlatne serije (pojavila se iste godine kad i Zlatna serija, ali nešto kasnije) i sve što smo naveli za Zlatnu seriju vrijedi i za Lunov Magnus strip. Edicija čak donosi iste junake: Texa, Zagora, Malog rendžera, ali uvodi i neke nove kao što su Veliki Blek, Mister No, Ken Parker. Obje edicije su se od kraja 60-ih do početka 90-ih pojavljivale na kioscima i naprosto su bile obožavane - među kolekcionarima ta su izdanja i danas visoko cijenjena i tražena. Sa svojih 990 brojeva Lunov Magnus strip, uz Zlatnu seriju, također spada u najdugovječnije strip serijale. Zasluga obje edicije je u tome što su ustoličile neke strip junake koji i danas, kroz razna izdanja, vladaju hrvatskim strip nebom. Zagor, Tex, Ken Parker, Mark, Blek, i dvadeset godina nakon ugasnuća revija u kojima su se prvobitno pojavili i dalje su izuzetno prisutni među čitateljima.

Super strip biblioteka

Super strip biblioteka, koja se javila se krajem 60-ih godina, te nastavila izlatiti još tijekom 70-ih, bila je značajna po tome što je domaćoj publici predstavila junake engleske ('Čelična pandža', 'Pauk, Ironside') i talijanske škole stripa ('Diabolik', 'Uranela', 'El Desperado'). No najveća zasluga ovog strip serijala je u tome što je hrvatskoj publici predstavio strip koji će postati kulturološki fenomen - Alana Forda. Ovaj je strip postao toliko popularan i jak brand da je uspio istisnuti druge strip junake te postao jedino izdanje Super strip biblioteke, a uskoro je i počeo izlaziti samostalno. Izdanja Super strip biblioteke u kojima se pojavljuje Alan Ford među kolekcionarima su vrlo tražena i cijenjena, a radi se o izdanjima sa nešto tvrđim koricama i u osjetno većem formatu nego što se Alan Ford danas pojavljuje.

Stripoteka

Kao što su navedeni strip serijali predstavili talijansku i englesku strip scenu, Stripoteka je svakako zaslužna za predstavljanje izuzetno vrijedne francusko-belgijske i američke škole stripa. Stripoteka je strip časopis koji je široko zahvatio u bogati korpus povijesti stripa i koji je na svojim stranicama donosio uistinu relevantne stripove starijeg i novijeg datuma. Bile su objavljene epizode Taličnog Toma, Asterixa, Princa Valianta, Flasha Gordona, Tarzana, Blueberryja, Cortoa Maltesea i drugih. Stripoteka je otvorila vrata i domaćim autorima, tako da su na njenim stranicama svoje radove objavili i Igor Kordej ('Vam') i Radovan Devlić ('Machu Picchu'), koji spadaju u sam vrh domaćeg stvaralaštva. Stripoteka i danas izlazi, i sa svojih preko tisuću brojeva, također spada u najdugovječnije strip serijale na ovim prostorima.

Strip Art

Prva serija Strip arta izlazila je početkom 70-ih, a druga se serija javila krajem 70-ih, i u 80-im godinama prošlog stoljeća. Strip tržištem u to su vrijeme gospodarila izdanja Walta Disneyja i stripovi o junacima s Divljeg zapada, a koncepcija Strip arta od početka je bila drugačija. List je oko sebe pokušao okupiti i za sebe zainteresirati odraslu publiku, a da bi u tome uspio morao joj je ponuditi profilirane stripove. Model takvih strip revija za odrasle postojao je vani (Metal Hurlant, Heavy Metal), a Strip art pokušavši nešto slično uspio je u svojoj nakani. Donosio je visoko komercijalne stripove zavidne crtačke i scenarističke razine (Storm, Partizani, Leonardo, Tornjevi Boa-Morija i drugi), a stripove je objavljivao premijerno te nije imao ni jednu reprizu. Uveo je kod nas mega popularnog 'Jeremiaha' koji u strip albumima izlazi i danas. Strip art na neki je način poveznica s ovim vremenom, nagovještaj strip publici da uz 'lakše štivo' na tržištu mogu egzistirati i zahtjevniji stripovi i autori.

Primjerke svih navedenih strip izdanja možete naći u strip knjižarama Stripovi na kvadrat i Libellus. Cijene se kreću od desetak pa i do stotinjak kuna za pojedini primjerak, sve ovisi od očuvanosti broja, njegove starosti i, naravno, od strip junaka koji je zastupljen. Najtraženiji i najvredniji i dalje su Zagor i Alan Ford.