Serijal pripremnih sastanaka uoči sjednice Vlade u Splitu, zakazane za 4. svibnja, nastavljen je posjetom Banovini potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Predraga Štromara. Nakon susreta s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i suradnicima najavljen je nastavak projekta poticane stanogradnje, za koju u ovom gradu vlada ogroman interes
Novih 600 do 1000 stanova izgradit će se u naselju Korešnica, na zemljištu veličine 200 tisuća četvornih metara koje će država u svibnju darovati Gradu Splitu. Ondje će se nalaziti i stanovi za branitelje, a vjerojatno i zaštićene najmoprimce - koji će, kako je kazao Štromar, najvjerojatnije imati pravo najma i prvokupa. Također, moguće je da dio novih stanova bude u režimo POS najma.
'Po optimističnom dinamičkom planu, od trenutka prijenosa zemljišta do predaje ključeva u ruke proći će između 2,6 i 3,7 godina', otkrio je gradonačelnik Krstulović Opara, kazavši da je lokacija na Korešnici jedna od rijetkih na kojoj se može razviti projekt ove veličine i da će se paralelno rješavati infrastrukturni problemi obližnjeg gradskog naselja Žrnovnica.
'Ova splitska gradska vlast rješava puno problema koji su se godinama gomilali, posebno po pitanju građevinarstva i infrastrukture, a kod nas ima otvorena vrata', kazao je Štromar.
Pohvalio se prošlogodišnjim uklanjanjem bespravne gradnje na Žnjanu, nastavljenim ovih dana novim rušenjima na području grada.
vezane vijesti
'Split je prekrasan grad s ogromnim potencijalom i ljudima treba objasniti da ne smiju graditi bez dozvola. Svi bespravni graditelji doći će na red, a rok za legalizaciju postavljen na 30 lipnja sasvim sigurno neće se produljivati', dodao je.
Splitski gradonačelnik pred novinarima je nabrojao dio tema koji će se naći na dnevnom redu predstojeće sjednice Vlade, od prometnih zahvata koji će dobiti status strateških državnih projekata - poput otvaranja novog izlaza na autocestu i njenog spajanja s trajektnom lukom preko tunela Kozjak i mosta preko Kaštelanskog zaljeva, konačne izgradnje zaobilaznice Splita i Solina ili povezivanja zračne i trajektne luke prigradskom željeznicom - do tehnološkog parka i drugih razvojnih projekata u bivšoj vojarni Dračevac, za što je iz europskih fondova putem ITU mehanizma osigurano 20 milijuna eura.
Uoči susreta sa Štromarom, Krstulović Opara se zajedno s gradonačelnicima Solina, Kaštela i Trogira te županom Blaženkom Bobanom sastao s vodstvom HŽ infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza, državnim tajnikom za promet Tomislavom Mihotićem te predstavnicima zračne i trajektne luke, kao i Hrvatske gospodarske komore. Tema je bila upravo buduća brza prigradska željeznica, za koju je potrebno izgraditi još oko osam kilometara pruge.
Ministarstvo prometa izradit će studiju izvodivosti, HŽ infrastruktura bit će nositelj projekta i prijaviti ga za sredstva iz europskih fondova, a u istom zahvatu gradit će se novi prometni čvor u splitskoj Kopilici, čime će se glavni autobusni i željeznički kolodvor izmjestiti sa Istočne obale i strogog centra grada. Ondje bi, kako sada stvari stoje, trebale ostati tek krajnje postaje.
Krstulović Opara pohvalio se da mu je vodstvo HŽ-a obećalo do sredine 2020. godine dovršiti modernizaciju ličke pruge, čime bi se vrijeme putovanja između Splita i Zagreba svelo na prihvatljivih pet sati.
