Kriza, financijske dubioze i rezanje troškova nisu zaobišli ni hrvatsko pravosuđe. Manjak novca otežava normalno funkcioniranje sudstva uopće. Na adresu resornog ministra Orsata Miljenića slijeva se tako sva sila savjeta kojima mu se predlaže što, kako i gdje rezati. Što će Miljanić od toga odabrati kao najmanje bolno, ostaje nam tek vidjeti, ali u rasulu u kojem nam se država nalazi od presudnog značaja je da nam barem pravosuđe normalno funkcionira
Stanje u pravosuđu nije dobro, štoviše katastrofalno je, slažu seministar pravosuđa Orsat Miljenić i suci, kao što je ovih dana jasnodao do znanja Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.No suglasja nema oko toga kako prevladati financijske teškoće koje prijete normalnom radu pravosuđa: dok ministar reže jedne troškove,
suci, odvjetnici i javni ovršitelji ukazuju da su prave uštede sasvim negdje drugdje.
Ministar pravosuđa donio je odluku o smanjenju nagrade odvjetnicima koji u kaznenim predmetima brane okrivljenike po službenoj dužnosti. Pripremaju li se ili već provode uštede i na dežurstvima sudaca, sudeći po navodima o godišnjoj zaradi više od 50 tisuća kuna pojedinih sudaca samo s te osnove. Međutim, to je daleko od stvarnosti, barem u velikoj većini slučajeva, što zorno potvrđuje naknada za dežurstvo koje dobivaju sudci prekršajnih sudova.
'Dežuramo uglavnom zbog slučajeva nasilja u obitelji te stranaca. Tijekom radnog tjedna dežuramo od 16 do 20 sati, a vikendom od 8 do 20 sati. Za sat dežurstva bruto naknada iznosi 16,60 kuna, a za pasivno 6,6 kuna bruto, dok vikendom pada na 5,4 kune', doznajemo od Karmele Sotošek, predsjednice varaždinskog ogranka Udruge hrvatskih sudaca. Usprkos ovim uistinu skromnim naknadama, Ministarstvo pravosuđa planira ukinuti plaćanje pasivnog dežurstva, iako je ono je ono utvrđeno pravilnicima i Zakonom o radu u obliku pripravnosti.
Naime, na sastanku UO UHS predloženo je da se omogući dostava pravnimosobama i odvjetnicima telefaksom ili e-mailom jer bi to smanjilotroškove i dostavu učinilo efikasnijom. Isto tako, predloženo je da seodrede osobe za dostavu, npr. Pravosudna policija, a dostava izmeđusudova obavljati bi se mogla putem dostavljača ili službenika.
'Moguće je da ima primjera gdje su naknade za dežurstva prešle mjeru i nema zbog njih osnove jer suci zapravo nemaju posla. To bi, međutim, trebalo najprije utvrditi, a ne ukidati pasivna ili druga dežurstva na svim sudovima, pa i onim gdje suci uistinu imaju posla, a za to dobivaju neprimjereno malu naknadu', upozorava Sotošek. Umjesto ovakvih i drugih simboličnih mjera ušteda, poput ušteda električne energije, Udruga hrvatskih sudaca predlagala je ministru Miljeniću još početkom ljeta uštede na ozbiljnijim stavkama, kao što su troškovi vještačenja i dostave te rješenja za sporove od nekoliko kuna. Budući da je ministar tijekom sastanka rekao da je već zatražio od Hrvatskih pošta smanjenje cijene i dostavu popodne te subotom, određeni pomaci najprije su se tu očekivali, ako i na drugim krupnim problemima koji koče učinkovitiji rad sudova. Međutim, krenulo se s ukidanjima naknada za dežurstva, iako iznose tek nekoliko kuna.
