Divovski brod u vlasništvu tajvanskog brodara TMT Shipping, visine deseterokatnice i duljine 275 metara, na bokovima ima posebne otvore kroz koje uzima naftom zagađenu vodu i pumpa je u tankove gdje se odvaja nafta, a voda vraća u more. Brod rabi istu tehnologiju kao kod pranja tankova u tankerima.

Pripremljen je za rad blizu izvora naftne mrlje, gdje je nafta u većoj koncentraciji.

Manji brodovi, većinom prerađene ribarice koje sada skupljaju naftu s površine, rade u pojasu od tri do pet milja od obale. U proteklih 10 tjedana prikupili su oko 106 milijuna litara nafte, dok Whale u jednom danu može sakupiti 80 milijuna litara.

'Taj brod je do danas najveća nada za učinkovito čišćenje nafte', izjavio je Edward Overton, profesor ekologije na sveučilištu Louisiana State, koji je na zahtjev tvrtke TMT prošloga tjedna izvršio pregled broda u Norfolku, u Virginiji.

Voda koju brod izbacuje u procesu čišćenja nije bez tragova nafte, što predstavlja problem jer propisi američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) traže da u toj vodi ne bude više od 0,15 promila nafte, što je standard koji je teško ispuniti, rekao je prof. Overton za The Wall Street Journal od subote.

Savezni kordinator radova na čišćenju naftne mrlje može na licu mjesta napraviti izuzetak od tog standarda.

Supertanker je u petak počeo s probnim čišćenjem nafte, a trebat će nekoliko dana da se odluči o njegovu uključivanju u napore na čišćenju naftne mrlje, rekao je glasnogovorik BP-a Tony Odone

Naftna mrlja Deepwater Horizon po posljednjim je procjenama najveće slučajno naftno zagađenje svih vremena, a do sada je zagadila oko 725 kilometara obala Louisiane, Mississipija, Alabame i Floride.

Procjene vladinih znanstvenika govore da u Meksički zaljev istječe od 35.000 do 60.000 barela nafte dnevno, iz oštećene bušotine BP-a Deepwater Horizon, 80 kilometara ispred obale Louisiane. Nad bušotinom je 20. travnja eksplodirala i dva dana kasnije potonula naftna platforma uz 11 ljudskih žrtava.

BP je s dva zatvorena sustava crpljenja nafte s tzv. glave bušotine na dubini od 1.500 metara, do sada prikupio oko 557.000 barela nafte.

To znači da je od 1,9 milijuna do 3,6 milijuna barela do sada isteklo u Meksički zaljev.

Prema višoj procjeni, naftna mrlja je do sada premašila zagađenje koje je nastalo 1979. na bušotini kompanije Ixtoc ispred obale Meksika, kada je trebalo devet mjeseci da se začepi bušotina iz koje je isteklo oko 3,3 milijuna barela nafte.

Veće naftno zagađenje od sadašnjeg u SAD-u nastalo je namjernim ispuštanjem nafte u Zaljevskom ratu 1991, kada su iračke snage zapalile tankere, naftne terminale i bušotine pri povlačenju iz Kuvajta.

Procjenjuje se da je u Perzijski zaljev tada isteklo šest do osam milijuna barela nafte.