Po podacima iz informacije o neizvršenim osnovama za plaćanje građana, koju je Fina objavila na svojim internet stranicama, u protekle dvije godine, od početka 2012. do kraja 2013., broj blokiranih građana je porastao za 41,9 posto, a iznos njihova duga za 85,2 posto.

Naime, krajem siječnja 2012. bilo je evidentirano 211.234 građana s blokiranim računima u svoti od 13,2 milijarde kuna, dok je krajem 2013. u blokadi bilo 299.795 građana, ili njih 88.562 više, a iznos njihova duga povećan je za 10,62 milijarde kuna, na 23,82 milijarde kuna.

U prosjeku se broj blokiranih građana u razdoblju od početka 2012. do kraja 2013. mjesečno povećavao za 3.850, a iznos duga za 460 milijuna kuna. Jedan od razloga tom trendu jest odjava obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu, napominju iz Fine.

Podaci koje je obradila Fina pokazuju da građani najviše duguju bankama - od ukupnog duga građana krajem siječnja od 24,45 milijardi kuna više od polovice (54,1 posto), ili 13,23 milijarde kuna odnosi se na dug bankama.

Svaka pak deseta kuna od ukupnog duga odnosi se na dug prema središnjoj državi kojoj su građani krajem prvog ovogodišnjeg mjeseca dugovali 2,58 milijardi kuna, što je u ukupnom dugu udio od 10,54 posto.

S iznosom dugovanja od 747,6 milijuna kuna udio duga prema telekomunikacijskim tvrtkama je 3,06 posto, a nešto manje od po 3 posto udjela imaju dugovanja prema osiguravajućim društvima (727,4 milijuna kuna), leasing tvrtkama (719,6 milijuna kuna) te prema kartičarskim tvrtkama (666,7 milijuna kuna), itd.

Analiza duga građana prema iznosu duga pokazuje da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2 tisuće, a manji od 10 tisuća kuna - krajem prošle godine tih je građana bilo 93.262, a njihov je ukupni dug bio 486,7 milijuna kuna.

Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 145.930 građana (48,68 posto) blokirano zbog duga manjeg od 10 tisuća kuna. Naime, do 2.000 kuna duga imalo je 52.668 građana, a duguju 52,7 milijuna kuna.

Podaci Fine pokazuju i da je krajem prošle godine gotovo 58 tisuća građana imalo blokirane račune zbog duga u iznosu od 10 do 25 tisuća kuna, njih oko 36 tisuća imalo je dugovanja od 25 do 50 tisuća kuna, dok je od 50 do 100 tisuća kuna dugovalo 28,3 tisuće građana. Dugovanja od 100 tisuća do pola milijuna kuna imalo je 26,6 tisuća građana, a oko 2,7 tisuća građana ima dug u iznosu od pola do milijun kuna.

Najveći iznos dugovanja, više od 11,93 milijardi kuna, odnosi se na 2.455 građana, čiji je pojedinačni iznos duga veći od milijun kuna.

U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade, dulje od godinu dana, i ta se struktura u dužem razdoblju nije mijenjala.

Udio iznosa duga za dugotrajne blokade u siječnju ove godine bio je približno isti kao i prosincu lani, veći od 89 posto - u blokadi više od godinu dana krajem siječnja bilo je 211.417 građana, a iznos njihova duga je oko 22 milijarde kuna.

Većih oscilacija na mjesečnoj razini nije bilo ni s iznosima duga koji se odnose na kraća razdoblja, a podaci pokazuju da su krajem siječnja u blokadi do 30 dana bila 21.232 građana, s dugovanjem od 245,2 milijuna kuna.

Po podacima Fine, od ukupnog broja građana Hrvatske, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih nešto više od 3,5 milijuna, ili 81,9 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih. Krajem siječnja ove godine ukupan broj otvorenih računa je bio 6.888.121, od čega je bilo blokirano 10,59 posto računa, ili njih 729.433.