Granica za mjerenje siromaštva za samca iznosi 2.100 kuna, no osnovica za utvrđivanje pomoći čak je 3,5 puta manja. Za odraslu osobu koja živi sama ona iznosi 600 kuna, a za onoga tko živi u obitelji osnovica iznosi 500 kuna.

Vjesnik.hr navodi i kako će 'biti zanimljivo vidjeti što će o stvarnim prihodima i imovini korisnika pomoći pokazati informatičko povezivanje sustava socijalne skrbi s Poreznom upravom koje se očekuje od 1. lipnja'. Ono bi, naime, trebalo pokazati koliko građana neopravdano koristi pravo na pomoć ili neopravdano gomila pomoć iz više sustava.

'S obzirom na nisku osnovicu prava i relativno mali obuhvat građana velika 'hajka' kojom se ponekad pokušava ukazati na to da je broj građana koji iskorištavaju državu velik čini se pomalo neopravdana', ocijenjeno je.

Statistika Ministarstva socijalne politike i mladih pokazuje i da je samo 105.965 osoba, od ukupno 4.437.460 stanovnika Hrvatske u ožujku ove godine koristilo novčanu pomoć iz sustava socijalne skrbi, što je spomenuti svaki 40. građanin, odnosno 2,4 posto. Ukazuje se i kako je u Zagrebu obuhvat ugroženih dvostruko manji od hrvatskog prosjeka.

Najmanje korisnika pomoći iz sustava socijalne skrbi, u odnosu na ukupno stanovništvo, na području je Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije, a najviše u Karlovačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Listu gradova predvode Knin sa 26,5 posto građana koji ovise o 'socijali' te Gračac 20,8 i Obrovac 14,17 posto korisnika socijalne pomoći.