SDP-ova eurozastupnica Romana Jerković, između ostalih dužnosti u Europskom parlamentu, članica je izaslanstva za Albaniju, državu koja je formalno započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji u ožujku 2020. godine, ali od tada nije otvoreno nijedno poglavlje. Albanski premijer Edi Rama prije dva tjedna, prilikom susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kritizirao je pojedine članice Unije koje zbog svojih nacionalizama, kako je rekao, sprječavaju ulazak u članstvo zemljama koje su ispunile sve tražene kriterije.

'Vezano za ovotjednu informaciju da EU ne može jamčiti buduće članstvo za šest zemalja zapadnog Balkana, ne mogu potvrditi autentičnost te informacije. Ono što pak nije nepoznanica činjenica je da se proces proširenja Europske unije ne odvija željenom dinamikom te da se na institucionalnoj razini i na razini javnog mijenja već duži niz godina suočavamo sa efektom 'zamora od proširenja'', kazala je za tportal eurozastupnica Jerković.

Kada se govori o javnom mnijenju u zemljama koje su skeptične oko mogućnosti bilo kakvog proširenja u dogledno vrijeme, mišljenja je da je taj manjak potpore zapravo rezultat konvergencije nekoliko odvojenih procesa: od percepcije da Rumunjska i Bugarska nisu bile spremne za ulazak u Uniju 2007. godine, pa do posljedica migrantske krize iz 2015. godine, koja nije riješena, već se ciklički nastavlja odvijati u manjem ili većem opsegu, ovisno o geografiji. Dodajmo, kaže, svemu tome razorne posljedice koronakrize koja na samo da je produbila postojeće društvene i ekonomske nejednakosti, već je stavila na kušnju europski projekt jedinstva, i tu smo gdje smo.

'S druge strane imamo Europsku komisiju, koja za sebe kaže da je geopolitička i koja želi Europu i europske vrijednosti globalno pozicionirati kao svojevrsnu alternativu Americi i Kini. Ako je to uistinu tako, ako želimo kao Unija biti vjerodostojni u očima međunarodne zajednice, smatram da bismo u tom slučaju trebali nastaviti dijalog sa zemljama zapadnog Balkana, demonstrirati posvećenost europskim integracijama i tako osigurati europsku perspektivu regije. Odluke poput one Vijeća iz 2019. o neotvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom izrazito su štetne i doprinose destabilizaciji zapadnog Balkana te slabljenju utjecaja EU-a u regiji. Ne trebamo imati nikakvih iluzija o tome da će zemlje poput Rusije ili Kine znati iskoristiti taj politički vakuum i tako ojačati svoju stratešku poziciju u regiji', smatra eurozastupnica Jerković.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak, između ostalih dužnosti u Europskom parlamentu, članica je Odbora za vanjske poslove te izaslanstva za Kosovo i BiH. Baš je u četvrtak novi visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt uputio apel dok se članice EU-a nastoje dogovoriti hoće li zajamčiti budućnost šest zemalja u bloku na samitu u Sloveniji 6. listopada.

'Samit treba prenijeti jasnu poruku da je Europa zainteresirana za europski Balkan', rekao je Schmidt za Reuters. BiH još uvijek nema status kandidata za članstvo u Europskoj uniji te se nalazi na samom začelju i među zemljama zapadnog Balkana po stupnju približavanja. Eurozastupnica Glavak za tportal je izjavila da se nastavlja proces proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana.

'Hrvatska se zalagala za to proširenje i tijekom svog predsjedanja, a takvu politiku nastavljamo i danas. Europska unija će ustrajati na tome da se usredotoče na temeljne reforme kako bi uskladile svoje zakonodavstvo i pravosudne i gospodarske sustave s europskom pravnom stečevinom, ključnim europskim načelima i demokratskim standardima. Vjerujem da će te države pokazati predanost svojem europskom putu i odgovorno pristupiti svim potrebnim reformama. Institucije EU-a u političkom i ekonomskom pogledu prate i pratit će napredak i bit će im potpora u tome', kazala nam je Glavak.

Eurozastupnica Jerković smatra da je Hrvatskoj kao rubnoj članici EU-a od državnog interesa da se nastavi s procesom proširenja EU-a.

'Uz sigurnosni aspekt, moramo se u definiranju vanjskopolitičkih prioriteta konačno početi voditi i ekonomskim interesima. Svaka vlada od stjecanja nezavisnosti pa naovamo nije znala prepoznati važnost ekonomskih interesa i integrirati ih u vanjskopolitičko djelovanje. To je veliki krimen. Podsjetila bih da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju u dobroj mjeri izgubila pristup tradicionalnim tržištima koja su obuhvaćena Srednjoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA), čiji smo dio bili prije ulaska u Europsku uniju. Radi se o tržištima na kojima su naši proizvodi odavno prepoznati i traženi, a radi se o procesu koji se gradi generacijama. Integracijom zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju, osim političke, osigurali bismo tješnju ekonomsku integraciju sa zemljama regije. Politička stabilnost i ekonomski razvoj su dvije strane istog novčića, što se često zaboravlja kada govorimo o zapadnom Balkanu', zaključila je Jerković.