Iz kruga onih koji se nalaze na meti predsjednika Zorana Milanovića sve se glasnije ispipava teren o mogućnosti njegova opoziva. Najdalje je u toj priči otišao HDZ-ov veteran Vladimir Šeks, a koji se i sam nerijetko nalazi na meti strelica s Pantovčaka. Šeks smatra da su se stekli uvjeti za Milanovićev opoziv, a prvo bi pokrenuo postupak predsjednikove privremene spriječenosti.

'Prvo se provodi psihijatrijsko vještačenje o ubrojivosti, istodobno bi DORH trebao provesti izvide da se utvrdi kaznenopravna odgovornost - prijetnje, ucjene i nasrtaj na ustavni poredak', naveo je Šeks u svojoj ekspertizi.

Na pitanje razmišlja li se o opozivu predsjednika države u ponedjeljak je odgovorio i čelnik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković.

'Ako se ovako nastavi, može se razgovarati i o opozivu, ali kao što vidimo, to neće proći', rekao je Plenković navodeći kako bi za to bila potrebna dvotrećinska većina zastupnika u Saboru.

Postupak opoziva hrvatskog predsjednika opisan je člankom 105. Ustava Republike Hrvatske. Kao osnova za pokretanje postupka opoziva predsjednika navodi se samo odgovornost za povredu Ustava koju je počinio u obavljanju svojih dužnosti. Dakle Ustav ne spominje kaznenu odgovornost kao povod za opoziv. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike pokreće Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Vladajuća većina je tanka i jedva prelazi natpolovičnu većinu svih zastupnika u Hrvatskom saboru. HDZ bi za takvu avanturu, kakva je opoziv predsjednika, trebao okupiti široku protumilanovićevsku koaliciju. U teoriji ne bi bilo u potpunosti nemoguće prikupiti 101 ruku od 151 zastupnika za glasanje protiv Milanovića ako bi se HDZ-u, SDSS-u i njegovim koalicijskim partnerima pridružila desna oporba - Domovinski pokret, Most i Suverenisti. Ipak, u praksi će to malo teže ići jer iz Mosta i Domovinskog pokreta već stižu poruke da predsjednik nije napravio ništa posebno zbog čega bi ga trebalo opozvati. Kada bi ipak uspjeli prijeći tu prvu stepenicu, slijedila bi druga, možda još viša.

O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca. U tom tijelu sjedi 13 sudaca, što znači da bi ih devet trebalo dići ruku za opoziv. Spomenimo to da u Ustavnom sudu sjede tri bivša zastupnika SDP-a i neki suci za čiji je izbor agitirala ta stranka. No nikad ne reci nikad.

Kada postupak prođe prvu stepenicu u Saboru, Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.

U tom slučaju dužnost predsjednika do izbora novog preuzeo bi predsjednik Hrvatskog sabora, što je u ovom trenutku Gordan Jandroković, jedna od omiljenih meta žestokih komentara predsjednika. Vladimir Šeks spomenuo je i opciju s privremenom spriječenosti predsjednika.

Članak 97. Ustava Republike Hrvatske opisuje proces prijenosa vlasti u situaciji u kojoj predsjednik ne može više obnašati dužnost. Tako u Ustavu stoji da u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud odlučuje o tome na prijedlog Vlade.

Dakle u toj teoretskoj mogućnosti došlo bi do zamjene predsjednika bez Hrvatskog sabora ako bi ga se proglasilo trajno nesposobnim. Treba spomenuti i da članak 105.a Ustava navodi da predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.

Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen kako čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom je slučaju državno tijelo koje je pritvorilo predsjednika Republike dužno o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.