Komentirajući prve riječi novoizabranog rektora Zagrebačkog sveučilišta prof. Damira Borasa kako želi da ta institucija postane mjesto temeljnih biblijskih vrijednosti koje se danas ne poštuju, dr. Željko Jovanović poručio je kako Sveučilištu nisu pomogle rašlje pa neće ni zazivanje Boga
Resorni ministar je čestitao Borasu na izboru na odgovornu dužnost istaknuvši kako ga vesele njegove 'izjave da se zalaže za komunikaciju s Ministarstvom što, usprkos nastojanjima ove postave Ministarstva, nije bilo moguće osigurati s njegovim prethodnikom na dužnosti rektora'.
'Ministarstvo će ipak, kao i dosad, djelovanje rektora zagrebačkog ali i svih drugih hrvatskih sveučilišta primarno procjenjivati iz konkretnih aktivnosti i rezultata rada. Sigurni smo da prof. dr. sc. Boras dijeli našu skrb za boljitkom sustava znanosti i visokog obrazovanja te se nadamo da će Sveučilište u Zagrebu pod njegovim vodstvom prednjačiti u Hrvatskoj i regiji u afirmaciji znanosti i visokog obrazovanja na principima međunarodne relevantnosti, kvalitete i kompetitivnosti uvažavajući svjetske kriterije i standarde, pri čemu 'povratak na biblijske vrijednosti' ili zazivanje Boga neće puno pomoći, kao što to nisu mogle ni rašlje i viskovi', stoji u priopćenju koje očito aludira na činjenicu da je za vrijeme prijašnjeg rektora prof. Alekse Bjeliša u Rektoratu viskom testiran mogući loš utjecaj podzemnih voda i rasporeda sjedenja na zdravlje zaposlenika.
Puhovski: U Bibliji ima svega – od bratoubojstva do moralnih pouka
Politički analitičar Žarko Puhovski izrazio je pak uvjerenje da je najava povratka biblijskim vrijednostima samo politička fraza ili eventualno, što bi moglo biti opasno, poziv na katolizaciju Sveučilišta.
'Kao što mnogi već znaju, gospodin Damir Boras neka je vrsta poglavara jedne male crkve u Hrvatskoj, jedne male kršćanske denominacije (rektor je čelnik Hrvatske starokatoličke crkve op. a.). To treba s te strane razumjeti', rekao je Puhovski.
'S druge strane, to nije nešto što je relevantno kod njegovog izbora za rektora, ili barem ne bi smjelo biti relevantno. Utoliko mi se čini da to baš i nije spretna formulacija. Međutim, to su sve formalnosti. Sadržajno je problem sljedeći. Nitko vam ne može nedvosmisleno odgovoriti na pitanje što se misli pod biblijskim vrijednostima. Biblija je prekrasna knjiga, možda najljepša koju sam pročitao. U njoj ima svega i svačega, od bratoubojstva, preko silovanja do vrlo impresivnih moralnih pouka, pa bi bilo doista teško reći što se misli pod biblijskim vrijednostima. Da je rekao deset zapovjedi božjih, to bi bilo nešto što se može jasno formulirati. Da je rekao socijalni nauk Katoličke crkve, to ne bi bilo sasvim precizno, ali bi se ipak moglo razumjeti. Međutim, biblijske vrijednosti su zapravo fraza i za vjernike i za nevjernike. Budući da je to fraza, bojim se da podsjeća na političku uporabu Biblije i zapravo bi se prije trebala buniti Crkva nego ateisti', objasnio je naš analitičar.
Ako nije fraza, onda je opasan poziv
Puhovski kaže da u Bibliji postoji cijeli niz vrijednosti koje bi svim srcem poželio Hrvatskoj, kao što ima vrijednosti koje mu se čine spornima pa i neprihvatljivima.
'To je ogromna knjiga koja u sebi sadrži brojne kontradiktornosti, što su puno puta pokazali i teolozi i stručnjaci. Taj izraz se, dakle, može doživjeti samo kao fraza ili, što bi bilo zaista neugodno, pa čak i opasno, kao poziv na katolizaciju Sveučilišta. A Sveučilište je, barem u suvremenom smislu, pokrenuto kao svjetovna, demokratska obrazovna institucija oslobođena ideologija i religija', upozorio je naš sugovornik.
Vlahoviček: Još je opasniji otpor integraciji Sveučilišta
Molekularni biolog dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a kaže kako mora priznati da ne razumije izjavu novoizabranog rektora o povratku sveučilišta na biblijske vrijednosti.
'Nadam se da je to bila samo nespretna posljedica vidnog rektorovog uzbuđenja ishodom glasovanja, a ne i neka dublja politička poruka', kaže Vlahoviček.
Našeg uspješnog znanstvenika mnogo više zabrinjavaju izjave novog rektora o prioritetima djelovanja Sveučilišta.
'Iz njegovog programa je vidljivo da je spreman odustati od integracije Sveučilišta i zadržati dosadašnje postojeće stanje, za koje su redom sve stručne komisije i strategije od devedesetih godina naovamo utvrdile da je najveća prepreka podizanju zagrebačkog sveučilišta bliže europskom i svjetskom vrhu. Bez jasne i nedvosmislene poruke da je upravo istraživačka komponenta i međunarodno kompetitivna znanost ono što našem sveučilištu u velikoj mjeri nedostaje, bojim se da nas očekuje još četiri godine stajanja u mjestu i još većeg zaostajanja za svjetskom znanošću', naglasio je Vlahoviček.
