Vlada je odluku o proglašenju donijela na telefonskoj sjednici u ponedjeljak, a prvi je to put da se u Hrvatskoj proglašava Dan nacionalne sućuti.

U odluci se navodi kako će se Dan nacionalne sućuti obilježiti 'isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost'.

Dan nacionalne sućuti, za razliku od Dana žalosti, pojasnili su iz Vlade, ne podrazumijeva otkazivanje ranije planiranih priredbi. Također, prema pisanju Večernjeg lista, Vlada namjerava i ubuduće proglašavati Dan nacionalne sućuti kada preminu osobe iz javnog života koje su svojim životom i radom ostavile značajan trag.

I dok se Dan nacionalne žalosti proglašava prvi put, u novijoj je hrvatskoj povijesti dosad u osam navrata proglašeno ukupno 12 dana žalosti zbog smrti visokih domaćih i stranih dužnosnika, kao i zbog velikih tragedija, nesreća i terorističkih napada. Kao prvi Dan žalosti proglašen je 24. ožujka 1997., u znak sjećanja na sve poginule i ubijene žrtve Domovinskog rata. Već druga odluka odnosila se na trodnevnu žalost, 11., 12. i 13. prosinca 1999., povodom smrti predsjednika RH Franje Tuđmana. Bio je to jedan od dva slučaja kada se proglašavala trodnevna žalost, a drugi je bio povodom smrti pape Ivana Pavla II. Papa je preminuo 2. travnja 2005., a za dane žalosti proglašeni su 4. i 5. travnja te dan njegova pokopa 8. travnja.

Dan žalosti proglašen je 2009. zbog željezničke nesreće u Rudinama kod Kaštela, kad je poginulo šest osoba, 2010. zbog smrti poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog u zrakoplovnoj nesreći te 2012. zbog smrti predsjednika Sabora Borisa Šprema. Proglašavani su dani žalosti i zbog terorističkih napada, i to u dva navrata, 2015. zbog napada u Parizu te 2016. zbog napada u Bruxellesu.